Uzalud se Karamarko i ekipa sada izmotavaju, zna se koji su to kriteriji i tko je sve to za Registar izdajnika spreman. Jadna je ta njihova kvazipovijesna bijeda filozofije kojom svoj otvoreni i s pozicije vlasti najavljeni lov na vještice pokušavaju opravdati tvrdnjom kako u "suvremenoj hrvatskoj državi nemaju mjesta one vrijednosti koje su bile temelj društva prije 30. svibnja 1990."
A kcijom stadion uzvratili su Hrvati i 2016. godine, ovoga puta istupivši na internetu, dragovoljno se prijavljujući u Registar izdajnika RH koji je za potrebe svog režima Tomislav Karamarko naručio od ministra branitelja jednako mračnog prezimena, Mije Crnoje.
Do sada tri tisuće ljudi na taj je način iskazalo prezir prema onima koji bi sastavljali liste za odstrel inspirirani ne tim starim filmom, već stvarnim fašističkim metodama iz 1941.
Mnogi od njih javno priznaju da će biti smrtno razočarani ako se njihovo ime i prezime ne nađe među prvih 10 na oficijelnoj i urudžbiranoj listi Ministarstva branitelja i hrvatske Vlade, s državnim grbom, pečatom i potpisom najodgovornijih kako bi regulirali svoj neformalni status izdajnika RH koji već odavno žive u stvarnosti.
Budući da je konkurencija oštra, nećemo spominjati njihova imena. Valja samo napomenuti da se radi pretežito o nestranačkim izdajnicima, stručnjacima u svojim resorima, što će olakšati posao ministru Crnoji, ali i otežati zadaću njegovom kolegi, ministru kulture Zlatku Hasanbegoviću, kada na red dođe podjela uloga u napokon obnovljenoj uspješnici "Mala Floramye" u Jasenovcu.
Uzalud se Karamarko i ekipa sada izmotavaju, zna se koji su to kriteriji i tko je sve to za Registar izdajnika spreman. Jadna je ta njihova kvazipovijesna bijeda filozofije kojom svoj otvoreni i s pozicije vlasti najavljeni lov na vještice pokušavaju opravdati tvrdnjom kako u "suvremenoj hrvatskoj državi nemaju mjesta one vrijednosti koje su bile temelj društva prije 30. svibnja 1990.".
Ne misli naravno Karamarko na Starčevića i Strossmayera, na Zrinskog i Frankopana, o Držislavu i Tomislavu da ne govorimo, on bi izbrisao jedino Tita ne hajući što bi na taj način izbrisao i državu Hrvatsku, koja kao dan svog međunarodnog priznanja slavi 15. siječnja 1992. I koje, ma što o tome mislili Karamarko i njegovi instruktori povijesti, ne bi bilo bez Tita, odnosno ZAVNOH-a odnosno Ustava SFRJ iz 1974. odnosno granica bivših federalnih jedinica koje je Badinterova komisija potvrdila državnim granicama sljednica koje se ne mogu mijenjati silom odredivši kao dan sukcesije 8. listopada 1991.
Dakle, da su Karamarko, Crnoja i Hasanbegović bili 30. svibnja 1990. na vlasti, a ne Franjo Tuđman, Hrvatska danas ne bi ni postojala. Zato se Karamarkova tvrdnja može nazvati samo izdajom one Hrvatske koju je na kontinuitetu njezinog postojanja od temelja državnosti iz 1943. utemeljio Tuđman. I to zapisao u još uvijek važeći Ustav. Kada su već izdaje i izdajnici po srijedi, postoje indicije, kažem indicije da me netko ne bi mogao tužiti, da je taj isti Karamarko već prije izdao Tuđmana odabravši za svoje političke patrone Josipa Manolića i Stipu Mesića čiji je uspješni šef izbornog predsjedničkog stožera potom bio.
Postoje indicije da je i Mesića izdao, a to će vjerojatno potvrditi i Crnojin Registar izdajnika kada bude gotov. Postoje indicije da je izdao i Jadranku Kosor koja ga je kao premijerka primila ponovno u članstvo HDZ-a da bi je on iz istoga ekspresno izbacio čim je postao njegovim predsjednikom. Svježe su indicije da je izdao i svoje prijatelje, dr. Antu Ćorušića i Milijana Brkića, za čija se ministarska mjesta nije zauzeo kao za Crnojino i Hasanbegovićevo. Na koncu, postoje indicije da tko o čemu, vojnik o skraćenju, kurva o poštenju, a izdajnik o registru.
- Najnoviji
- Najstariji
-
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama plusportal.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama plusportal.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona. -
- Prikaži sve komentare
-