Tekst je dio autorove knjige 'Društveni inženjering' koja, u izdanju Telediska, izlazi u lipnju.
Bombastični početci karijere
Chicago se kroz godine iskristalizirao kao ključni demokratski bazen, a Yale kao filter za buduće političko-interesne kartele. Clintonica se u mlađim danima nametnula u pravosudnom sustavu i vrlo brzo preuzima sve pionirske (kao prva žena) konce u tvrtkama i institucijama, te ulazi u odabir '100 najutjecajnijih odvjetnika SAD-a' ('The National Law Journal'). No najveći uspon logički ostvaruje postavši prva dama države gdje je po mnogima imala utjecaj 'sive eminencije' i stvarnog predsjednika. Prve kontroverze i optužbe ipak dolaze i ranije - čime se vrlo brzo nametnula kao idealna osoba za pozicioniranje.
Naime, još je krajem sedamdesetih Hillary Rodham upetljana u skandal trgovine stokom gdje je 'nevjerojatnom srećom i igrom slučaja' od 1000 dolara početne investicije kroz deset mjeseci podignula sto puta veću cifru. Kako je to moguće zapitali su se jedino novinari bez pokretanja službene istrage i optužnice - sumnjalo se na sukob interesa, mito i povezivanje s 'Refco' investicijskim fondovima koji su kasnije otišli u terminaciju zbog prijevare i kriminala. Stranka koja je novac isplatila bio je kontroverzni 'Tyson Foods', koji je istom tolikom slučajnošću današnju razinu dosegnuo tijekom Clintonovog mandata.
Afera za aferom, obitelj Clinton uvijek nevina
Karijera joj konstantno raste - ušla je u nadzorne odbore multinacionalki poput 'Lafargea', TCBY' i najpoznatije - 'Walmart' lanca trgovina, a paralelno je radila na reformama zdravstvenog sustava i obiteljskim zakonima. Tijekom ulagačkih dana supružnici su kupovali i zemljišta pod vlastitom tvrtkom 'Whitewater Development Corporation' s partnerom Jimom McDougalom koji je ulagao u političke kampanje i guvernerske utrke Clintonovih, a vezalo ih je i prijateljstvo. Kasnije je isti osnovao banku koja je upravljala financijama investicijskog fonda, te je nakon poznatih malverzacija i skandala 1996. na suđenje pozvana i Hillary. Sukobi interesa, pranje novca, mito i korupcija - samo su neke od tadašnjih krimena.
Naravno, tijekom slučaja smjenjivani su suci (jer ih je postavljao Clinton unatoč tomu što sudjeluje u suđenju), odvjetnici i tužitelji su podilazili osumnjićenoj i rezultat je bio očekivan - pala je mreža s čak šesnaest ljudi, od guvernera Arkansasa, McDougala, bankara, Clintonovih financijera kampanje, do ljudi koji su u pravnom sustavu procesuirali slučaj. Optužnice su uključivale pranje novca, zavjeru, prijevaru, mito, bankarske malverzacije... Pogađate tko o djelatnostima najbližih suradnika i kolega nije znao apsolutno ništa i protiv koga optužnica nije niti pokrenuta? Dapače, Clintonova isprika jedini je dokaz da su uopće sudjelovali u cijeloj priči.
Slučaj 'samoubojstva' Vincea Fostera
Ono što je po mnogima ipak najbitnija stavka ove velike afere je 'samoubojstvo' Vincea Fostera. Ovaj službenik Bijele kuće navodno je bio umješan u špijunažu i služio je kao karika za transfere 'prljavog novca' na tajne švicarske račune. Izuzev toga radio je kao financijski kurir i računovođa dok ga neki autori otvoreno povezuju s Whitewater slučajem u ulozi ključnog 'perača novca'. Drugi pak smatraju kako je radio na ocrnjivanju obitelji Clinton te je bio unajmljen od strane desničarskih interesnih skupina. Bilo kako bilo, njegova smrt izuzetno je sumnjive prirode, a kao takva bila je i predmet literature koja spada u etiketirani žanr 'teorije zavjere'. Clintonovi su i u tom slučaju amnestirani od krivnje čime su se vjerojatno do krajnjih granica zadužili svojim skrivenim dobrotvorima.
Tu su i afere 'Travelgate' i 'Filegate'. One ukazuju na praksu predsjedničkog bračnog para koja koketira s onima hrvatskih političara. U pitanju su otkazi zaposlenicima ureda za putovanja na čije su pozicije instalirani 'ljudi od povjerenja', koji naravno uključuju obiteljske prijatelje i podobnike - takva praksa nikada prije i kasnije nije zabilježena u administraciji, a u pitanju je sukob interesa i monopolizam na posao putovanja. Druga kontroverza vezana je uz špijunažu koja je očito vrlo draga obitelji Clinton. Direktor osoblja Bijele kuće Craig Livingstone dobio je otkaz nakon što je otkriveno da je od FBI-ja protuzakonito preuzeo stotine izvještaja i dosjea ljudi iz Bijele kuće, kao i članova Republikanske stranke. Nikada nije otkriveno kome je dao papirologiju i tko mu je nalogodavac, a zaključak 'neovisne komisije' je da ne postoje dokazi koji bi povezivali Clintonove sa slučajem.Prva dama, senator, 'siva eminencija' vanjske politike
Tijekom muževog mandata srušila je sve rekorde u putovanjima (79 zemalja), snažno je radila na vlastitom PR-u, a prigodno je u jeku optužbi za navedene slučajeve iznjedrio Billov skandal s Monicom Lewinsky koji je fokus u potpunosti prebacio na ideološku i etičku komponentu. Hillary je preko noći od beskrupulozne i proračunate pravnice postala simbol patnje svih prevarenih žena svijeta. Na krilima te afere (kažu, jedne od mnogih) Hillary započinje kampanju za upražnjeno mjesto senatora države New York, te osvaja mandat pobjedom nad Republikancem Rickom Laziom. U Senatu stvara lobističke i interesne saveze sa senatorima svih strana političkog spektra i paralelno razvija mrežu sudjelovanjem u rekordnom broju različitih ureda, od onog za proračun do vojnog. Neki je kao senatora okrivljuju za loše reakcije koje su (ne)posredno uzrokovale 11/9, a populističko predstavljanje u javnosti nastavlja kritiziranjem 'Patriot Act' zakona kojeg je kasnije potpisala čime je podržala ukidanje građanskih sloboda.
Taj pristup kasnije će postati svojevrsni 'brend' - opravdanje za invaziju na Afganistan gdje će se obračunati sa saudijsko arabijskim teroristima pronašla je u 'borbi za prava talibanskih žena', a napad na Irak amenovala je i s kasnijom potvrdom kako je 'demokratizacija Iraka uspjela i da zemlja funkcionira dobro', unatoč potpunom kaosu. Tada je napisala i zakon kojim je povećala invazijske trupe SAD-a za brojku od 80000 novih vojnika čime je nastojala očajati 'volju naroda Iraka'. Sudjelovanje u Vijeću za međunarodne odnose daje joj ogromnu moć na geopolitičkoj sceni. 'Povlačenje iz Iraka bit će velika pogreška' smatrala je tadašnja senatorica koja se u potpunosti posvetila ulozi državne tajnice i ministrice vanjskih poslova, unatoč činjenici da te funkcije uopće ne obnaša. Lobirala je za vojne korporacije te je uspjela ukinuti odredbu o zatvaranju vojnih baza čime je kontroverznim tvrtkama zadržala ugovore i poslove. Na državnom nivou borila se protiv subliminalnih poruka u video igrama i istospolnim brakovima unatoč sve češćim medijskim 'šuškanjima' kako je upravo ona skrivena lezbijka.
Kreator Arapskog proljeća i uništenja Libije
Sukladno ranijoj praksi, podržala je famozni 'bailout' program koji je iz proračuna poreznih obveznika izvlačio novac za spas onih koji su krizu i stvorili svojim kriminalnim poslovanjima. Kako je svaki njezin potez pomno isplanirani PR, poziciju je dodatno učvrstila kandidiranjem za demokratskog predsjedničkog kandidata pri čemu usko gubi od Obame koji je kasnije na temelju stečenog renomea uzima na ciljanu poziciju - kao državnu tajnicu. 'Hillaryna doktrina' postaje nit vodilja i najbolja izlika, te svojevrsni nadomjestak i nadogradnja čuvenog Bernaysovog 'rata za sijanje demokracije'. Ona militarističku i ekspanzionalističku politiku svrstava pod domenu ranije navedene 'borbe za ravnopravnost spolova' čime dobiva simpatije ženske populacije diljem svijeta pri svojim posjetima ka čak 112 zemalja u mandatu. Iako je netom prije zamjene Johnom Kerryjem mnogi smatraju 'umjerenom', njezina djela su bila sve samo ne smirena i kontrolirana.Odnosi s Rusijom su na papiru vrlo romantično opisani, no kolizija nakon povratka Putina temelj je današnjeg 'Hladnog rata' – interesni karteli koje je zastupala s njim nisu mogli pronaći zajedničke interese. S druge strane, lobirala je za potpunu izolaciju Irana, bila je zadužena za 'krizni menadžment' nakon WikiLeaks curenja, no najbitnija stavka njezinog djelovanja bila je podrška Arapskog proljeća. Vjetar u leđa tzv. 'Google revoluciji' u Egiptu, svrgavanje Mubaraka i uspon radikalnog Muslimanskog bratstva mnogi joj zamjeraju, kao i kontradiktorne postupke u kojima jednog trenutka lobira za 'demokratske izbore' dok u drugome podržava radikalne oporbene elemente. Vrhunac takve politike bilo je njezino pokretanje invazije na Libiju i svrgavanje Gaddafija. Potpuno uništavanje nekad najbogatije afričke zemlje smatra 'pobjedom demokracije', a današnju kalvariju ovog zgarišta izbjegava kao temu brojnih predsjedničkih debata.
Benghazi kao ključna afera
Protuzakoniti napadi bespilotnim letjelicama na Jemen i Pakistan idu joj na dušu, a simpatije javnosti do kraja osvaja kontroverznim hvatanjem Bin Ladena, glumljenom reakcijom visokog osoblja u Bijeloj kući i bacanjem tijela u ocean po posve nepoznatoj 'muslimanskoj tradiciji'. Niti tu ne staje pa financijski i vojno podriva sirijsku 'oporbu' u borbi protiv demokratski izabranog predsjednika Al-Assada kojeg otvoreno poziva na ostavku ili prihvaćanje puča. Bijela kuća odbija njezin prijedlog naoružavanja sirijske oporbe što rezultira formiranjem ISIL-a, naoružavanog od strane kanala iz Katara i Saudijske Arabije, tradicionalnih američkih 'paravan' država. Nakon podrške Al Qaedi i formaciji Islamske Države, Clintonica podriva i nastanak afričke terorističke klike zvane Boko Haram čime je dosegla zavidan broj sumnjivih delikata kojima je po djelima ravan jedino njezin uzor Henry Kissinger.
Optužbe u Libiji za nestanak 143 tone zlata i pomoć pri zapadnjačkoj kontroli tamošnjih naftnih polja polako se guraju 'pod tepih', no napad na Benghazi nanovo aktualizira čitavu situaciju. Smrt američkog veleposlanika Christophera Stevensa koji je poslužio kao 'žrtveno janje' i svojevrsna argumentacija nužnosti vojnog desanta i danas je pod istragom. Clinton je po tko zna koji puta pokazala odlične reakcije u kriznim trenucima (za interesne klike, naravno), te je čitavim nizom lažnih i nepotpunih iskaza obmanjivala američku javnost i obitelji žrtava. Interesantno, ranije je radila optužnicu protiv Juliana Assangea za zlouporabu klasificiranih podataka dok je kasnije i sama optužena za isto djelo u velikoj e-mail aferi povodom slučaja Benghazi. Suđenje je u više navrata eskivirala 'dehidracijom', 'gripom', 'potresom mozga' i sličnim dijagnozama, a cijeli slučaj zataškan je nakon što se pod pritiskom povukla s pozicije državne tajnice, prepustivši poziciju Kerryju. Nakon tridesetak godina po prvi puta vraća se u civilno društvo, no samo kao priprema za najveću ambiciju do sada - utrku za prvu predsjednicu SAD-a.
Rothschild, Rockefeller i Buffet u izbornom stožeru
U njoj je glavni favorit, a nekadašnji obiteljski prijatelj Donald Trump postaje joj glavna opozicija uz teške optužbe o 'ratnim zločinima, mitu i korupciji'. U jeku kampanje okitila se i neslavnom titulom najkorumpiranije osobe 2015. godine u dodjeli 'Watchdog' fonda. Laureat su joj osigurale osnovane sumnje o zlouporabi položaja državne tajnice, korupciji pod domenom lobiranja, sukobu interesa, korištenju državnih mail adresa za vlastito poslovanje, potpuno netransparentnu kampanju iz 2008. godine i dr. Retorika u samoj kampanji joj je izuzetno oštra - poziva na nove ratove, želi bilateralni sporazum s Izraelom o vojnoj suradnji u budućim invazijama na neovisne države, a jedan od glavnih financijera, lobista i simpatizera joj je superkontroverzni Evelyn Robert de Rothschild. Njegova podrška jednoj globalnoj valuti usko je povezana s drugim velikim financijerom Laurenceom Rockefellerom koji joj je i bliski prijatelj. Ova bizarna ekipa krovno je povezana s interesnim kartelom i trustom mozgova zvanim Vijeće za međunarodne odnose koji služi kao Clintoničina dugogodišnja logistika.
Tajkunski oligarh Warren Buffet još je jedan od korporatista uključenih u njezinu kampanju, a on je i prvi najavio njezinu kandidaturu i pobjedu na izborima. U stožer je okupio i praktički sve ključne ljude zaslužne za globalnu financijsku krizu, iste one kojima je Hillary osigurala 'bailout', a snažan novčani priljev osiguravaju i vojne korporacije, iste one koje je podržala u Afganistanu. S tako moćnom ekipom ne samo da je vjerojatni budući predsjednik već je i njezina 'Clinton zaklada' vrlo blizu ostvarenju vlastitih agendi, poput planiranja obitelji, izjednačavanja spolova i sl. Jedini potencijalni problem je to što trostruki mandat jedne političke opcije nije američka praksa - no pravila su tu da se sruše, naročito ako na pravila utječu isti oni koji su ih i napisali. Mediji u posljednje vrijeme navode njezine zdravstvene probleme kao jedinu potencijalnu prepreku kandidaturi, a vrijeme će pokazati je li riječ o naklapanjima ili stvarnoj problematici. Kada su vam najveći protivnici kontroverzni populist Trump i najopskurniji element Bush dinastije Jebb, pozicija vam je praktički na dohvat ruke...
- Najnoviji
- Najstariji
-
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama plusportal.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama plusportal.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona. -