U svom komentaru objavljenom u 'Novom licu Crkve - Glasu Koncila', v.d. direktora i glavni urednik tog službenog glasila 'Crkve u Hrvata', Ivan Miklenić, otvoreno se pohvalio kako u proteklim predsjedničkim izborima 'Crkva ne bi mogla ostati dosljedna svom služenju općemu dobru a da ne poželi stvarni uspjeh' Kolindi Grabar Kitarović.
Pritom, nimalo licemjerno dakako, kao da je okružen poluinteligentima, Miklenić će ustvrditi: 'Visoki predstavnici Crkve svoje čestitke uputili su izravno izabranoj predsjednici, dakle točno određenoj osobi, te se bez podmetanja i konstruiranja ne može tumačiti kao njihovo priklanjanje određenoj političkoj opciji ili koaliciji...' jer Kolinda je bila kandidatkinja njezine obitelji, a ne HDZ-a i klero-nacionalističke političke opcije. Zar ne!
Podupirući sprečavanje bilo kakvih 'podmetanja i konstruiranja' komentar prenosimo u cijelosti.
Sva četvorica nadbiskupa metropolita, kao i nadbiskup predsjednik Hrvatske biskupske konferencije i još jedan biskup te predsjednik Hrvatske konferencije viših redovničkih poglavara i poglavarica, uputili su svoje javne čestitke nakon izborne pobjede izabranoj hrvatskoj predsjednici i na taj način očitovali svoju nadu ne toliko za kakav interes Crkve koliko za boljitak cjelokupnoga hrvatskoga društva i hrvatske države u novom petogodišnjem predsjedničkom mandatu. Budući da su prije pet godina, 2010., tadašnjem izabranom predsjedniku čestitke i dobre želje javno uputili samo zagrebački kardinal i tadašnji predsjednik Hrvatske biskupske konferencije, javno oglašavanje s čestitkama petorice nadbiskupa, jednoga biskupa i predsjednika HKVRPP-a nakon nedavnih predsjedničkih izbora moglo bi izazvati određene nejasnoće, pitanja i interpretacije koje bi mogle prerasti u medijske konstrukcije.
Na nedavnim predsjedničkim izborima biralo se između kontinuiteta slabljenja životnih okolnosti najvećega dijela hrvatskoga društva, gospodarstva i države te pokušaja da u Hrvatskoj ipak krene nabolje. Kad je izbor između takve dvije mogućnosti, onda Crkva ne bi mogla ostati dosljedna svom služenju općemu dobru a da ne poželi stvarni uspjeh mogućnosti da krene nabolje.
Izbori na svim razinama u Republici Hrvatskoj od njezina osnutka očituju u tom segmentu društvenoga i političkoga života vrlo visok stupanj demokracije i funkcioniranja pravne države pa su i nedavni predsjednički izbori potvrda te činjenice. Vodstvo Katoličke Crkve u Hrvatskoj, što je normalno i primjereno, uvijek je poštivalo i prihvaćalo rezultate glasovanja odnosno uvijek je prihvaćalo i izabrane predstavnike političkih stranaka bez obzira na njihovu političku ili ideološku opciju. Naime, vodstvo Crkve u Hrvatskoj jako dobro poznaje elementarnu činjenicu da ne bi bilo moguće uopće govoriti o demokratskom državnom poretku bez višestranačja i bez više političkih opcija koje održavaju i stanje svijesti i političke opredijeljenosti u dijelovima hrvatskih državljana s pravom glasa. To vodstvo također dobro poznaje činjenicu da se i sami članovi Crkve u skladu sa svojim osobnim uvidima i po svojoj savjesti različito politički svrstavaju, učlanjuju u stranke lijeve ili desne političke opcije ili pak ostaju izvan stranaka, a dio članova je čak i indiferentan prema politici. Stoga vodstvo Crkve u Hrvatskoj, želeći služiti općemu dobru svih članova hrvatskoga društva, od svake legalno i legitimno izabrane skupine ili osobe, neovisno o njihovoj političkoj opciji ili ideološkom opredjeljenju, očekuje pošten i zauzet rad za boljitak i Hrvatske i svih njezinih stanovnika te je logično da onima koji dolaze na vlast na tome i čestita i želi uspješnost.
Višestruko ili može se reći snažnije čestitanje visokih crkvenih predstavnika izabranoj predsjednici nakon nedavnih predsjedničkih izbora svakako je vrlo znakovito i bilo je moguće samo u sadašnjem hrvatskom povijesnom trenutku koji ima jedno lice na javnoj sceni, a sasvim drugo u stvarnosti. Visoki predstavnici Crkve svoje čestitke uputili su izravno izabranoj predsjednici, dakle točno određenoj osobi, te se bez podmetanja i konstruiranja ne može tumačiti kao njihovo priklanjanje određenoj političkoj opciji ili koaliciji odnosno kao svrstavanje protiv druge političke opcije ili koalicije. Već po ustavnoj definiciji uloga predsjednika države u Hrvatskoj je nestranačka i nadstranačka, a legalitet i legitimitet koji obnašatelj te funkcije dobiva pobjedom na neposrednim izborima daje i izabranoj predsjednici iznimno, povlašteno mjesto na hrvatskoj političkoj sceni.
Dobre želje, radost i obećanje molitvene potpore izraženi u čestitkama izabranoj predsjednici u sadašnjem hrvatskom povijesnom času, bremenitom brojnim neriješenim problemima, svakako su više nego izraz kurtoazije. Mnogi u Hrvatskoj u posljednjih 15 godina vape za osobom koja bi bila sposobna zaustaviti sadašnji krivi smjer Hrvatske – a koji prema anketama takvim smatra čak 80 posto hrvatskih građana – ili barem za osobom koja bi bila simbol i inicijator žuđene slobodne, demokratske, pravne, gospodarski prosperitetne i stabilne, normalne i europske države Hrvatske. Naime, posljednjih 15 godina, u kojima je Hrvatska usprkos svemu postigla u nekim segmentima važne pomake, rezultiralo je višestrukim slabljenjem i životnih okolnosti najvećega dijela hrvatskoga društva, gospodarstva i hrvatske države kao takve, te se na nedavnim predsjedničkim izborima biralo između takvoga kontinuiteta i pokušaja da u Hrvatskoj ipak krene nabolje. Kad je izbor između takve dvije mogućnosti, onda Crkva ne bi mogla ostati dosljedna svom služenju općemu dobru a da ne poželi stvarni uspjeh mogućnosti da u Hrvatskoj krene nabolje.
Naime, posljednjih 15 godina, bez obzira na to koja je opcija bila na vlasti, umjesto oslobađanja od totalitarnoga mentaliteta i drugih negativnih nasljeđa kroz proces tzv. detuđmanizacije ostvarivala se denacifikacija i rekomunizacija društva. Nakon što je Vijeće Europe g. 2006. objavilo Rezoluciju 1481 "o mjerama za uklanjanje nasljeđa bivših komunističkih sustava" koju je usvojila Skupština Europskoga parlamenta, u Hrvatskoj je taj dokument izigran. Hrvatski sabor donio je "Deklaraciju o osudi zločina počinjenih tijekom totalitarnog komunističkog poretka u Hrvatskoj 1945. – 1990. godine" prepisujući dijelove izvorne Rezolucije i preskačući one zahtjeve u Rezoluciji po kojima bi trebala započeti dekomunizacija Hrvatske. S obzirom na 4. članak Rezolucije trebalo je jasno reći da komunistička partija u Hrvatskoj spada u one partije koje su uspostavile totalitarni režim, no to se nije dogodilo pa se zbog toga komunistički antifašizam izjednačava s demokratskim, a političke stranke umjesto da se demokratiziraju postaju kopije partije. Posljedica toga je da je na državnoj razini zavladala korupcija koja se tek verbalno progoni. U takvim okolnostima izabranoj predsjednici stvarno treba poželjeti uspjeh i poduprti je i molitvom.
- Najnoviji
- Najstariji
-
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama plusportal.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama plusportal.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona. -
Stockholm31.01.2015. u 20:16
CRKVA TREBA PLAĆATI POREZE I OUT OFF POLITICAL.. CLEAR !! DA JE ĐAMIJA PODRŽALA NEKOGA EVO TI ĐIHADISTA, ALI TO JE PRIČA BEZ KRAJA. DAJTE MOLIM VAS.. JA IMAM UNUKU, MALU, NE MOGU JE LAGATI, KAKO VI TO USPIJEVATI S... Prikaži sve S BOGOVIMA , SVECIMA I OSTALIM GLUPOSTIMA..?
-
milenijum25.01.2015. u 08:23
podržavam crkvu međutim isto tako mora uputiti i ćestitku sanaderu i nadanu u remetincu i da todoriču i zahvaliti na milodarima a građane i građanke hrvate i hrvatice koji zbog todoriča i još nekolicine nedeljom ne mogu sa obitelji na... Prikaži sve ne mogu sa obitelji na misu zamole da dođu u tri sata ujutro da im onda osiguraju posebnu misu jer samo tad građanii građanke hrvati i hrvatice samo u tomterminu mogu jer nedeljom i na badnjak rade do deset kakva država i moral
-