Iz drugih medija

Objavljeno: 11.6.2017. u 9:45
Prikaza: 10823
|
Autor: Jutarnji list

Međunarodno ugledni ravnatelj škole

Brođanin Vlado Prskalo primjer lider u Hrvatskoj

Dok se u visokoj politici vode teški bojevi oko provedbe kurikularne reforme, vrijedni i ambiciozni prosvjetni djelatnici diljem Hrvatske vlastitim snagama i europskim novcem reformiraju svoje škole, unapređuju infrastrukturu, educiraju nastavnike i učenicima omogućavaju bolje obrazovanje

Nije utopija

Srednja škola Matije Antuna Reljkovića u Slavonskom Brodu postoji kontinuirano od 1959., kada je imala 72 učenika. Danas ih ima 776, a na upisu u prvu godinu konkurira do tri puta više učenika no što ih je moguće upisati. Njezin moto je - non progredi et regredi - tko ne napreduje, nazaduje. A oni napreduju. Iz europskih fondova, po zadnjoj računici ravnatelja Vlade Prskala koji upravlja školom posljednjih 26 godina, uspjeli su povući nevjerojatnih 6,267.166,21 eura.
Zvuči kao utopija, a baš takva, ali i takvih, škola Hrvatska ima. Ključ njihova razvoja je u sposobnosti povlačenja sredstava iz europskih fondova, iznosima koje od države ili županije ne mogu ni u snu očekivati.

Jedna od najpoznatijima među njima je Srednja škola Matije Antuna Reljkovića u Slavonskom Brodu. Postoji kontinuirano od 1959., kada je imala 72 učenika. Danas ih ima 776, a na upisu u prvu godinu konkurira do tri puta više učenika no što ih je moguće upisati. Njezin moto je - non progredi et regredi - tko ne napreduje, nazaduje. A oni napreduju. Iz europskih fondova, po zadnjoj računici ravnatelja Vlade Prskala koji upravlja školom posljednjih 26 godina, uspjeli su povući nevjerojatnih 6,267.166,21 eura. Kroz godine su zahvaljujući toj cifri realizirali 22 projekta. Novcem su dogradili više od dvije tisuće kvadrata škole, nabavili vrhunsku opremu, oformili centar za biotehnologiju, uveli nove kurikulume i kontinuirano rade na usavršavanju nastavnika. - Sve što je država i županija obećala, nije mogla provesti. Zato su promjene krenule iz škole. Zašto? Zato da bismo preživjeli. Danas više ništa nije sigurno, pa ni opstanak škole. S druge strane, vrijeme u ovoj priči ne donosi promjene, niti možemo očekivati da će promjene pasti s neba. Moramo ih sami pokrenuti - kaže nam ravnatelj Prskalo, uz ogradu - možda se netko ne mora mijenjati, mi moramo.

Za "vratom” ove škole je loša demografija, a učenici iz kraja imaju izbor devet škola. Treba birati najbolju, a Prskalo želi da je to baš ova koju vodi. Od 364 strukovne škole u državi, on želi da je njegova prepoznatljiva. I u tome uspijeva. Nakon školovanja za zanimanja iz poljoprivrede i šumarstva, veterinarstva, kemije, ekologije, prehrane i geodezije, ovi učenici nalaze posao u 60 posto slučajeva u obiteljskim gospodarstvima. Mi, objašnjava ravnatelj, školujemo djecu za poznato tržište. Ostatak radnih mjesta za ove školarce su u geodetskim uredima, Hrvatskim šumama, veterinarskim ambulantama, rasadnicima, ergelama, stočarskim imanjima, ratarstvu, voćarstvu, vinogradarstvu…

Oprema za robotiku

 Prema podacima Agencije za mobilnost i fondove EU, najuspješnije strukovne škole po izvlačenju sredstava iz tih fondova dolaze iz Šibenika, Zagreba, Osijeka, Krka, Koprivnice i Čakovca. Među najuspješnijim gimnazijama su one iz Zagreba, Osijeka, Karlovca i Splita.

- Tijekom prve tri godine provođenja programa Erasmus+ programa, od 2014. do 2017., na području Hrvatske proveden je 231 projekt iz područja odgoja i obrazovanja te 114 projekata u području strukovnog obrazovanja i osposobljavanja. Ti su projekti od posebne koristi školama, jer im kroz nove, inovativne prakse, mobilnost u inozemstvu i učenje od europskih kolega te relevantne projektne rezultate pomažu u premošćivanju obrazovnih izazova. Jačaju stručne timove, osuvremenjuju metode… - kaže ravnateljica Agencije.

Zagrebačka Prirodoslovna škola Vladimira Preloga, po zadnjoj računici ravnatelja Zlatka Stića, povukla je dosad iz fondova EU oko 600 tisuća eura.

- Najvažnije je da su ti projekti bili takvi da smo, uz nabavu opreme za vježbe iz biologije, kemije, fizike, informatike i robotike, uspjeli usavršiti nastavnike zahvaljujući dobrim primjerima europske prakse. Njihova obuka za STEM područje obavljena je u Cambridgeu i Bristolu - nabraja Stić koristi. Od cijele priče profitiraju i učenici: za jesen je pripremljeno 15 novih kurikuluma iz STEM područja.

Njegova kolegica Asja Jelaković, ravnateljica zagrebačke Škole za medicinske sestre Mlinarska, sudjeluje u povlačenju sredstava iz EU od 2014. Do danas im je odobreno 204.587 eura, što je većinom utrošeno na mobilnost. Njihovi učenici i nastavnici boravili su u Padovi, Leipzigu, Hannoveru, portugalskom Bragi. Nažalost, riječ je o sektoru koji školuje valjda najbolji izvozni proizvod za Europu. Što ih motivira

- Trudom i entuzijazmom možemo savladati sve poteškoće u postupku povlačenja sredstava, koje su uglavnom administrativne prirode. Svakako bi bilo poticajno kada bi se nastavnicima koji sudjeluju u izvedbi projekata njihov trud vidljivije honorirao, bilo kao priznavanje rada na projektima unutar tjedne norme, bilo ostvarivanjem dodatnih bodova u postupku napredovanja - kaže Asja Jelaković.

Da, jer prirodna je stvar u državi da nastavnici s dodatnim angažmanom na projektima EU ne dobivaju dodatke za svoj rad, pa je njihova valuta čisti entuzijazam.

Što ih motivira?

- Imate dvije vrste profesora. One koji dođu na posao, odrade ga korektno i odu doma, što je u redu, i one koji daju više, iako za to neće biti nikako nagrađeni u materijalnom smislu - kaže profesorica-savjetnica Jelena Despot iz Gimnazije Karlovac. U posljednjih desetak godina njezina je škola realizirala desetak projekata financiranih iz raznih fondova EU, a ona je sudjelovala u svima, iako osobno na tim poslovima nije nagrađena nijednom kunom. No, korist za školu je nemjerljiva, iako, kada bi je "monetizirali”, mogli bi je izraziti u stotinama tisuća kuna.

- Sve počinje od osobnog entuzijazma, drukčije i ne može jer je obrazovni sustav po tome specifičan. U raznim agencijama koje se bave pisanjem i osmišljavanjem programa takvi ljudi budu nagrađeni, kod nas ne dobiju ništa.

Isključivo se radi na volonterskoj bazi, iz unutarnje motivacije da pokrenemo tromi sustav. To nije dobro, ja sam ujedno i sindikalni povjerenik za prosvjetne radnike u cijeloj Karlovačkoj županiji i zalažem se da ljudi koji rade za to budu i nagrađeni, a oni koji ne rade da budu sankcionirani. Sustav one koji rade ne motivira. Ja ću neko vrijeme ovo još raditi, jer me ispunjava, ali u jednom trenutku će vjerojatno doći do zasićenja - iskrena je prof. Despot, objašnjavajući kako, kao profesorica engleskog i ruskog jezika, nimalo nije rasterećena satnice predavača, pa zbog obaveza oko pisanja projekata najviše pati njezino slobodno vrijeme, odnosno njezina obitelj.

Taj njezin entuzijazam donio je Gimnaziji Karlovac puno. Prošao im je projekt "Erasmus plus” po kojemu je 10 gimnazijskih profesora sudjelovalo na kvalitetnim seminarima diljem Europe.

Išli na Island

- Profesor tjelesnog je na Islandu učio o socijalizaciji u prirodi, profesorica hrvatskog u Grčkoj o kreativnoj metodi poučavanja, profesorica fizike u Portugalu o STEM obrazovanju, kolegica iz njemačkog u Finskoj, a ja u Švedskoj izmjenjivali smo iskustva o predavanjima stranih jezika u tim zemljama. Dakle, ne samo da nosimo nova iskustva i znanja koja ćemo primijeniti u našoj školi i s našim učenicima, već se iz takvih suradnji ostvaruju nove. Primjerice, naš profesor iz geografije se "posvađao” na seminaru s kolegom iz Finske s kojim je bio cimer, a mi sada pripremamo projekt kojim ćemo spojiti njegovu i našu školu projektom o obrazovanju u dvije zemlje - kaže profesorica Despot.

Već u kolovozu joj na ocjenjivanje ide projekt kojim će karlovački gimnazijalci proučavati vode s kolegama iz Italije i Poljske. Naizgled je stvar vrlo jednostavna, Talijani su tražili školu koja leži na rijeci, javila im se prof. Despot i rekla da njezin Karlovac leži na četiri. Suradnja je krenula odmah, a ona će gimnazijalcima donijeti nova iskustva.

Njezin je trud prepoznao Ured Europskog parlamenta u Zagrebu, pa su ona i njezin učenički tim postali ambasadori Europskog parlamenta te će u sklopu građanskog odgoja drugim učenicima prezentirati vrijednosti i osobitosti Europske unije. Osim toga, dvaput su sudjelovali u projektu "Euroskola” te su zajedno sa 700 učenika iz cijele Europe na jedan dan "glumili” eurozastupnike.

Obrtnička škola Koprivnica može se pohvaliti provedbom 11 europskih projekata u posljednjih nekoliko godina, vrijednih 6,5 milijuna kuna. Radi se uglavnom o projektima mobilnosti, zahvaljujući kojima su učitelji i učenici posjetili brojne europske zemlje partnere i sudjelovali u razmjeni te tako skupili potrebna iskustva i znanja.

Jedan od zaslužnijih za uspješno prijavljivanje projekata je ravnatelj škole na odlasku Ratimir Ljubić, koji ovih dana preuzima funkciju dožupana koprivničko-križevačkog, gdje će baviti i resorom školstva.

Koprivnička Obrtnička škola jedna je od dvije u Hrvatskoj koje su dobile povelju Europske unije Vet mobility charter, kojom se potvrđuje da imaju najbolju operativnu sposobnost provedbe projekata mobilnosti te njome sada mogu prijavljivati projekte pojednostavljenim postupkom.

- Imamo šest profesora, tj. stručni tim za mobilnost i projekte EU koji je prošao brojne seminare i usavršavanja kako bi mogao raditi na projektima - priča nam Ljubić iz Obrtničke škole koja je dvije godine zaredom dobila "Šegrta Hlapića”, priznanje za najbolju školu u državi koja školuje učenike u obrtnička zanimanja.

Ratimir Ljubić pridodaje kako su u sklopu jednog od posljednjih "Ipa” projekata vrijednog oko 1,6 milijuna kuna, uz mobilnost i edukacije, uspjeli opremiti i informatičku učionicu te postaviti solarne panele.

Vrijedne ručice

- Možda jedan od najdražih naših projekata je projekt "Ipa vrijedne ručice”, vrijedan nešto manje od dva milijuna kuna, koji provodimo s Dječjim vrtićom Koprivnica – napominje Ljubić i pojašnjava kako je cilj djeci od najranije dobi približiti obrtnička zanimanja i zainteresirati ih za struku.

- Djeca su bila kod nas i upoznala se sa zanimanjima i vidjela iz prve ruke kako se kuha, liči, popravljaju strojevi… - dodaje Ljubić o tom projektu u kojem su jedan od nekoliko partnera.

Obrtnička škola već se priprema za još jedan, gotovo 300.000 kuna vrijedan projekt mobilnosti u kojem će učenici put Seville u Španjolsku i u slovensko Velenje. Također, treba dodati i da je ta koprivnička škola nositelj i priznanja Ponos Hrvatske za projekt Udruge Šegrtsko srce.

Profesionalni razvoj

- Naši profesori pokrenuli su inicijativu za osnivanjem udruge koja brine o učenicima slabijeg imovinskog statusa. U tri godine preko žiroračuna prošlo je 450.000 kuna koji su do zadnje kune išli našim učenicima - kaže Ljubić.

Inače, članovi Šegrtskog srca plaćaju mjesečnu članarinu od 10 kuna, dobrodošli su i prilozi. Zahvaljujući tome brojni učenici imaju besplatne knjige, prijevoz, a svakog dana školski gablec dobije 35 siromašnih učenika.

I Šibenik ima svoju školu-primjer. Industrijsko-obrtnička škola među uspješnijim je srednjim škola po dobivenim bespovratnim sredstvima iz Europske unije. Za prijavljene projekte, od 2014. godine do danas ova šibenska srednjoškolska ustanova ukupno je 'povukla' 538 tisuća eura. Riječ je, naime, o projektima mobilnosti učenika i nastavničkog osoblja u programu pod nazivom Erasmus, ključna aktivnost KA1 - mobilnost u svrhu učenja za pojedince. Cilj ovih projekata je potaknuti profesionalni i osobni razvoj njegovih sudionika, pridonijeti povećanju zapošljivosti učenika sudionika, povećati jezične kompetencije, pridonijeti interkulturalnosti i internacionalnosti, povećati motivaciju učenika za buduće obrazovanje i osposobljavanje te naposljetku potaknuti razvoj i internacionalizaciju hrvatskih srednjih škola.

Ove programe financira Europska komisija, a naše projekte apliciramo prema Agenciji za mobilnost i programe Europske unije - kaže nam prof. Eleonora Rupić, koordinatorica projekata Industrijsko-obrtničke škole, dodajući kako sve njihove prijavljene aplikacije dosad dobivale najviše moguće ocjene te su, stoga, i prihvaćene za financiranje od nadležne Agencije.

- Dosad smo uspješno završili dva projekta mobilnosti, a treći je u tijeku. U sklopu dva projekata 'Expanding Horizons Through European Experience' te projekta 'Čista energija za ljepšu Europu' naši učenici su obavljali trotjednu i dvotjednu stručnu praksu u poduzećima i strukovnim školama u Irskoj, Njemačkoj, Španjolskoj i Portugalu. Nastavnici strukovnih predmeta, pak, bili su na stručnim usavršavanjima u Španjolskoj, Njemačkoj i Portugalu - rekla je Eleonora Rupić, profesorica engleskog jezika u ovoj šibenskoj školi.

- Prošlog mjeseca Agencija je odobrila i četvrti projekt pod nazivom '5E – Education, Energy, Efficiency, Economy, Environnent, Excellence'. Projekt je zapavo odobren nacionalnom konzorciju triju škola. Našoj školi kao koordinatoru te šibenskoj Tehničkoj školi i Srednje strukovnoj školi Šibenik kao školama partnerima. Ovaj projekt predviđa mobilnost učenika svih triju škola u Italiji i Španjolskoj te nastavnika naše škole u Italiji, a teme su obnovljeni izvori energije, energetska učinkovitost i nove tehnologije – kaže dipl.ing. Zoran Živković, ravnatelj Industrijsko- obrtničke škole u Šibeniku.

Puno učenika

Inače, u dosadašnjim projektima ove šibenske srednje škole sudjelovalo je ukupno 111 učenika i 16 nastavnika, a u ovom novom projektu bit će uključeno 42 učenika iz Industrijsko-obrtničke škole, 26 učenika iz Tehničke škole i osam učenika iz Srednje strukovne škole te ravnatelj i četiri nastavnika Industrijsko-obrtničke škole.

A 116.791 euro vrijedni su EU projekti I. gimnazije Osijek kojoj je u posljednje četiri godine odobreno pet projekata, a trenutno čekaju rezultata za još jedan. Prema riječima profesorice Ivane Štiglec, sve je počelo 2013. godine kada su im odobrena dva Comenius projekta u vrijednosti od 45.000 eura. Partneri su im bile škole iz 12 zemalja EU, pri čemu su učenici i profesori posjetili sve te zemlje istražujući različite teme kao što su odnos između nacionalnog i europskog identiteta, građanstvo, prava žena, demokracija, utjecaj članstva u EU na građane…

Za stručno usavršavanje nastavnog osoblja u inozemstvu u sklopu Erasmus+ programa odobren im je 20.579 eura vrijedan Erasmus+ KA1 projekt kojim je devetero nastavnika dobilo prigodu usavršavanja na tečajevima iz različitih područja obrazovanja, a onda su početkom ove godine za projekt Erasmus+ KA2 dobili 28.695 eura kao koordinatori strateškog partnerstva njihove škole sa školama iz Grčke, Poljske, Luksemburga i Španjolske.

Kontakt s Europom

- Tema projekta su vještine zapošljivosti i cilj nam je izraditi metodički priručnik za poučavanje ovih vještina u školama.

U svibnju nam je odobren i novi Erasmus+ KA1 projekt u vrijednosti od 22.517 eura u sklopu kojeg naši nastavnici od srpnja ove godine odlaze na stručna usavršavanja u Portugal, Italiju, Maltu, Norvešku, Finsku, Švedsku, Španjolsku i Austriju. Stručna usavršavanja su usmjerena nastavi uz pomoć tableta, razvijanju modela poduzetničkog učenja u gimnazijama, te korištenju inovativnih metoda u nastavi - rekla je Štiglec, dodavši kako sada čekaju i rezultate još jednog prijavljenog Erasmus+ KA2 projekta. - Kroz sve ove projekte ostvaren je jako velik broj mobilnosti učenika i nastavnika, izrađena je strategija internacionalizacije naše škole, učenici i nastavnici poboljšali su svoja znanja i vještine, te je ostvarena široka mreža kontakata i suradnja s mnogim europskim školama, koja se nastavlja i nakon što projekti završe - zaključuje Štiglec.

Izvor: Jutarnji list

    Broj komentara: 6

    Komentirati članak možete samo ako ste prijavljeni!

    RegistracijaPrijava
    Davorxp111

    Davorxp111

    Komentirano: 12.6.2017. | 23:31

    1

    X_faktor@... . ne primjećuješ da namjerno tražim podatke baš od tebe. Vidim da si oduševljen uspjehom navedene škole. Preko 700 učenika napravi promet od 500.000 kuna godišnje. 715 kuna po učeniku. Smješno. Za koliko godina će će se isplatiti ulaganja u školu? Kod nas OPG-ovi naprosto propadaju. Uzalud nam škola. Tko u vladi o OPG-ovima uopće brine? Valjda bi bio red da se EU ulaganje od 50.000.000 kuna počne i vraćati. Ako će se vraćati od prodaje proizvoda koje proizvede škola, to bi moglo potrajati i do 100 slijedećih godina, ali pod uvjetom da se troškovi proizvodnje prenesu na nekoga drugoga. Na županiju, naprimjer. Ili državu. A proračun županije, kao i državni, pune stanovnici naše županije. Dakle, koštat će nas ta škola, k'o nečija kajgana...Čak i Vlado kaže kako je i sudbina škole u pitanju.
    X_faktor

    X_faktor

    Komentirano: 12.6.2017. | 18:45

    2

    Davore, uzeli su 50 mil.kuna iz EU fondova. Od prodaje proizvoda imaju oko 500 tisuca kuna godisnje. Pricamo o srednjoj skoli. Ako nesto ne znas, guglaj. Imas izvjesca na stranici skole, financijska izvjesca, nabave, plan i program, kurikulum, projekte, proizvode, ... Mozes kopati koliko te volja. Ucenici zavrsetkom skolovanja postaju konkurentni na trzistu rada, vode obiteljska gospodarstva, nastavljaju skolovanje dalje. Guglaj malo, nije sramota ne znati, sramota je ne uciti.
    Davorxp111

    Davorxp111

    Komentirano: 12.6.2017. | 14:47

    3

    X_faktor @. . .nabroji mi imena stvorenih stručnjaka i proizvode Prskalove škole. Brže ćemo doći do istine...I na kraju, da li su njegovi proizvodi konkurentni na hrvatskom tržištu?
    X_faktor

    X_faktor

    Komentirano: 11.6.2017. | 22:16

    4

    Proizvodi se znanje i iskustvo koje nema cijenu u eurima ( mada bi se moglo izracunati koliko to vrijedi). I to bez nabrajanja doslovne prodaje proizvoda o kojoj Davor nema pojma i boli ga briga. Da je ubacio kljucne rijeci u pretrazivav interneta, trajalo bi mu vrenenski isto pronalazak odgovora na njegovo pitanje.
    Davorxp111

    Davorxp111

    Komentirano: 11.6.2017. | 18:10

    5

    " Sve što je država i županija obećala, nije mogla provesti. Zato su promjene krenule iz škole. Zašto? Zato da bismo preživjeli. Danas više ništa nije sigurno, pa ni opstanak škole. S druge strane, vrijeme u ovoj priči ne donosi promjene, niti možemo očekivati da će promjene pasti s neba. Moramo ih sami pokrenuti - kaže nam ravnatelj Prskalo, uz ogradu - možda se netko ne mora mijenjati, mi moramo. . . " Bivši kandidat za dogradonačelnika je dao "dobru" ocjenu o državi i županiji. Zanima me što se radi, proizvodi u toj školi? Ako prodaju nešto, što je to? Kome prodaju? Koliko je prometa ostvareno? U eurima??? Čak se izražava i sumnja u opstanak škole, kako reče Prskalo. Po čemu je onda lider? Zna li netko?
    X_faktor

    X_faktor

    Komentirano: 11.6.2017. | 11:43

    6

    Kad se hoće, nadje se nacina. Ova buka koja sw digla oko obrazovne reforme trazi dlaku u jajetu. Reforma u kojoj su sudjelovali oni koji su u obrzovnom sustavu medijatori izmedju sustava i ucenika, oni po kojima je pala teska paljba akademske zajednice i pojedinoh politickih ideologija ili pritiska udruga koje bi da se vratimo u mracno doba (kao da tamo vec nismo). Reforma koja je napravila preko pedeset dokumenata dostupne javnosti i raspravi javnosti. A zaboravlja se HNOS koji je bio nametnut za provedbu od akademske zajednice. Koji nije donio nista novoga i koonkretnoga osim hrpe papirologije za tjedna i mjesecna planiranja i sile nametanja međupredmetne korelacije. Hrupnog rada ucenika u kojoj se trazilo ocjenjivanje rada, ali nitko nije nametnuo kako taj isti ocijeniti. I tad je jedna uciteljica razredne nastave rekla: Sve ja to radim, samo sto ću to sada moći i upisati u dnevnik (grupni rad, projektni dan). Za edukaciju nastavnika i strucnih suradnika potrosena ogromna lova, a da nikom nista nije bilo jasno. Onda dolazi famozni skolski kurikulum ( i ne pisem sad o "Jokićevom kurilkulumu"). Skolama upucene hrpe dokumentacije sto kurikulum jeste, a sto nije, iako je sve sto je taj kurikulum ima, već postojao u nastavnom planu i programu. I sad su skolska tijela trebala donositi dva dokumenta, nastavni plan i program i famozni skolski kurikulum. Nitko se tada nije lomio oko naziva "kurikulum". A i prije HNOsa, i poslije njega i prije kurikuluma i oduvijek i zauvijek bile su ne dvije vrste nastavnika nego tri: Oni koji ne rade, oni koji korektno odrade i oni koji rade vise. Svi za jednaku plaću. Zato pozdravljam sve sto je izvan okvira obaveznog nastavnog plana i sto barem kroz putovanja stimulira one koji rade vise. One koji ni ne putuju, a uporno se educiraju ili educiraju druge (ucenike ili kolege). Gdje ima volje, ima i nacina. Veliki naklon velikom ravnatelju i vizionaru.

    Broj komentara: 6

    Komentirati članak možete samo ako ste prijavljeni!

    RegistracijaPrijava

    Komentari članaka objavljuju se u realnom vremenu. SBplus.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani.

    Ostali članci u rubrici
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Pljunut jer se priklonio HDZ-u, oporba napustila vijećnicu

    Poseban demokratski izričaj

    Pljunut jer se priklonio HDZ-u, oporba napustila vijećnicu

    26.6.2017. | 17:40
    Nakon što su predstavnici pet koalicijskih lista, koje su na izborima za Županijsku skupštinu dobile ukupno 23 vijećnička mandata, dogovorili i potpisali programsku suradnju, izgledalo je kako će imati većinu.
    Nakon što su predstavnici pet koalicijskih lista, koje su na izborima za Županijsku skupštinu dobile ukupno 23 vijećnička mandata, dogovorili i potpisali programsku suradnju, izgledalo je kako će imati većinu.
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Ovo je za Kolindu 'poduzetan čovjek'

    'Kraljica Balkana'

    Ovo je za Kolindu 'poduzetan čovjek'

    24.6.2017. | 13:45
    Ne želimo floskule od onih o velikosrpskoj agresiji, neka vide koliko su krvi prolili i neka vide kako je ta agresija završila, s više od 250 tisuća prognanih Srba. Valjda bi trebalo da i ono malo protjeraju. Tu cijenu više nećemo plaćati. Nama nitko nije platio cijenu za više od
    Ne želimo floskule od onih o velikosrpskoj agresiji, neka vide koliko su krvi prolili i neka vide kako je ta agresija završila, s više od 250 tisuća prognanih Srba. Valjda bi trebalo da i ono malo protjeraju. Tu cijenu više nećemo plaćati. Nama nitko nije platio cijenu za više od
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Mi Hrvati Smo Nitko i Ništa

    Milan Ivkošić:

    Mi Hrvati Smo Nitko i Ništa

    24.6.2017. | 0:01
    Kraj nas koji se zovemo Mi Smo Nitko i Ništa, ništa se i nitko ne smije usuditi biti netko ili nešto, jer to vrijeđa naš osjećaj da smo ništavni. A ništavnost je naša najveća vrijednost, ona nas drži zajedno, čini od nas veliku zajed­nicu, naciju, pa smo tako i veliki nitkoljubi
    Kraj nas koji se zovemo Mi Smo Nitko i Ništa, ništa se i nitko ne smije usuditi biti netko ili nešto, jer to vrijeđa naš osjećaj da smo ništavni. A ništavnost je naša najveća vrijednost, ona nas drži zajedno, čini od nas veliku zajed­nicu, naciju, pa smo tako i veliki nitkoljubi
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Nevjerojatno što je sve Baniček kazala u Košićevu Sisku

    Kao da nije SDP-ovka. Ne petlja

    Nevjerojatno što je sve Baniček kazala u Košićevu Sisku

    22.6.2017. | 19:50
    Relativiziranje tih ustaških zločina je otišlo tako daleko da neki samoproklamirani antifašist licemjerno dolazi tu među nas i polaže vijence, a nagrade daje ustaškim falsifikatorima povijesti kao što je...
    Relativiziranje tih ustaških zločina je otišlo tako daleko da neki samoproklamirani antifašist licemjerno dolazi tu među nas i polaže vijence, a nagrade daje ustaškim falsifikatorima povijesti kao što je...
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Je li Reiner otkrio HDZ-ove planove za zabranu pobačaja

    'U pitanju sekularni karakter RH'

    Je li Reiner otkrio HDZ-ove planove za zabranu pobačaja

    19.6.2017. | 13:00
    Etičko povjerenstvo Klinike za ženske bolesti i porode KBC Zagreb, 2009. godine: „Ljudski život počinje spajanjem muške i ženske spolne stanice".
    Etičko povjerenstvo Klinike za ženske bolesti i porode KBC Zagreb, 2009. godine: „Ljudski život počinje spajanjem muške i ženske spolne stanice".
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Slavonski Brod rekorder po smanjenju broja nezaposlenih

    Iseljava li Hrvatska ravnomjerno?

    Slavonski Brod rekorder po smanjenju broja nezaposlenih

    15.6.2017. | 23:00
    Broj osoba prijavljenih na burzi rada smanjen je za 7613 – s 11.865, koliko ih je u evidenciji bilo u prosincu 2012., na 4252 u svibnju 2017.
    Broj osoba prijavljenih na burzi rada smanjen je za 7613 – s 11.865, koliko ih je u evidenciji bilo u prosincu 2012., na 4252 u svibnju 2017.
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Neke demokratske standarde poštovao je čak i Lenjin

    Za razliku od Plenkovića

    Neke demokratske standarde poštovao je čak i Lenjin

    2.6.2017. | 0:01
    Žalosno je da naš čelni politički čovjek pada ispod demokratskih standarda koje je 1917. poštovao čak i Lenjin. Naime, kada je CK SKP(b) raspravljao i odlučivao o podizanju ustanka, dva su njegova člana i najbliža Lenjinova suradnika, Zinovjev i Kamenjev, ne samo bili protiv, gla
    Žalosno je da naš čelni politički čovjek pada ispod demokratskih standarda koje je 1917. poštovao čak i Lenjin. Naime, kada je CK SKP(b) raspravljao i odlučivao o podizanju ustanka, dva su njegova člana i najbliža Lenjinova suradnika, Zinovjev i Kamenjev, ne samo bili protiv, gla
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Kolinda ustrajno radi na tome da Hrvatska ostane Apsurdistan

    Više štete prave pravi Borati

    Kolinda ustrajno radi na tome da Hrvatska ostane Apsurdistan

    30.5.2017. | 20:45
    Kitarović je upozorila na slučaj Kazahstana čiji je imidž teško narušen filmom "Borat". Samo, Borat je bio fiktivni lik. Hrvatska pati pod stvarnim likovima koji je sramote 20 godina, a ne dva filmska sata
    Kitarović je upozorila na slučaj Kazahstana čiji je imidž teško narušen filmom "Borat". Samo, Borat je bio fiktivni lik. Hrvatska pati pod stvarnim likovima koji je sramote 20 godina, a ne dva filmska sata
    SBplus.hr, Slavonski Brod : 'Opljačkali smo Hrvatsku!'

    Sudionik

    'Opljačkali smo Hrvatsku!'

    29.5.2017. | 17:35
    Moj sugovornik, kao i dosta drugih, više ne može šutjeti, neovisno o posljedicama. Zbog toga i postoji neka nada. Jer kad svi koji nešto znaju javno ispričaju kako su opljačkali Hrvatsku, možda od te naše Hrvatske nešto i bude
    Moj sugovornik, kao i dosta drugih, više ne može šutjeti, neovisno o posljedicama. Zbog toga i postoji neka nada. Jer kad svi koji nešto znaju javno ispričaju kako su opljačkali Hrvatsku, možda od te naše Hrvatske nešto i bude
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Incident u kružnom toku sa sretnim završetkom

    I to je moguće

    Incident u kružnom toku sa sretnim završetkom

    29.5.2017. | 0:01
    Mada nije česta pojava i to je moguće vidjeti u kružnom toku. Sreća pa postoje plemeniti ljudi koji su spremni i u takvim situacijama priteći u pomoć.
    Mada nije česta pojava i to je moguće vidjeti u kružnom toku. Sreća pa postoje plemeniti ljudi koji su spremni i u takvim situacijama priteći u pomoć.
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Svojom snishodljivošću Kolinda sramoti sebe, ili sve Hrvate?

    Odgovarajuća predsjednica?

    Svojom snishodljivošću Kolinda sramoti sebe, ili sve Hrvate?

    27.5.2017. | 10:50
    Utegnutom odjećom manekenke plus size, umjetnim trepavicama, osmijesima provincijske glumice u zalasku karijere, pogledima nametljive posvuduše, fotografiranjem s državnicima svijeta kao s maturalnim plesačima, snishodljivim odnosom prema moćnima i bahatim ponašanjem prema slabij
    Odjećom manekenke plus size, umjetnim trepavicama, osmijesima provincijske glumice u zalasku karijere, pogledima nametljive posvuduše, fotografiranjem s državnicima svijeta kao s maturalnim plesačima... sramoti li hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović tek sebe ili sve on
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Evo koliko koja županija troši za zaposlene

    Previše je zaposlenih u javnom sektoru

    Evo koliko koja županija troši za zaposlene

    25.5.2017. | 11:55
    Treba li Hrvatskoj 20 županija (plus Grad Zagreb koji ima status županije) ili bismo trebali okrupniti županije u nekoliko velikih regija?
    Treba li Hrvatskoj 20 županija (plus Grad Zagreb koji ima status županije) ili bismo trebali okrupniti županije u nekoliko velikih regija?
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Glazba uistinu spaja ljude, ali ne kada pjeva Thompson

    Predsjednice Grabar Kitarović

    Glazba uistinu spaja ljude, ali ne kada pjeva Thompson

    21.5.2017. | 14:15
    Upravo zato beskrajno je licemjerno i cinično učiniti ono što je ovog tjedna učinila predsjednice Republike Hrvatske. Neopisivo je cinično Marka Perkovića Thompsona i njegovo pravo nastupanja u inozemstvu braniti argumentom da "glazba spaja ljude”. Jer, Perkovićeva muzika čini sv
    Upravo zato beskrajno je licemjerno i cinično učiniti ono što je ovog tjedna učinila predsjednice Republike Hrvatske. Neopisivo je cinično Marka Perkovića Thompsona i njegovo pravo nastupanja u inozemstvu braniti argumentom da "glazba spaja ljude”. Jer, Perkovićeva muzika čini sv
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Crkva zna uzroke političkih problema u zemlj i izlaz iz njih

    'Hrvatska ide u pogrješnom smjeru?'

    Crkva zna uzroke političkih problema u zemlj i izlaz iz njih

    21.5.2017. | 0:01
    Nitko nikada nikomu nije darovao slobodu, nego ju je uvijek potrebno izboriti – to je prva zadaća, osobito mlađih naraštaja.
    Nitko nikada nikomu nije darovao slobodu, nego ju je uvijek potrebno izboriti – to je prva zadaća, osobito mlađih naraštaja.
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Sami ne prave djecu, a marširaju u 'Hodu za život'

    Licemjeri

    Sami ne prave djecu, a marširaju u 'Hodu za život'

    20.5.2017. | 19:25
    Prema statistikama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, 2014. godine u Hrvatskoj je bilo 3020 pobačaja na zahtjev žene. Iste godine, u Hrvatskoj bilo j963 svećenika i 2762 redovnice. Da je svatko od njih napravio minimalno dvoje djece (kako priliči prosječnom Hrvatu), natalitetu
    Prema statistikama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, 2014. godine u Hrvatskoj je bilo 3020 pobačaja na zahtjev žene. Iste godine, u Hrvatskoj bilo 963 svećenika i 2762 redovnice. Da je svatko od njih napravio minimalno dvoje djece (kako priliči prosječnom Hrvatu), natalitetu b
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Ubijeni su sarajevski 'Romeo i Julija'

    Boško Brkić i Admira Ismić

    Ubijeni su sarajevski 'Romeo i Julija'

    18.5.2017. | 14:30
    Sarajevske 'Romea i Juliju', Boška Brkića i Admiru Ismić, na današnji dan prije 24 godine, rastavili su snajperski hici. ‘Boško je prvi pao, Admira je dopuzala do njega i zagrlila ga. Tako su umrli’
    Sarajevske 'Romea i Juliju', Boška Brkića i Admiru Ismić, na današnji dan prije 24 godine, rastavili su snajperski hici. ‘Boško je prvi pao, Admira je dopuzala do njega i zagrlila ga. Tako su umrli’
    SBplus.hr, Slavonski Brod : 'Ne pada mi napamet dizati kredit da bih platila krizmu'

    Biti ili imati

    'Ne pada mi napamet dizati kredit da bih platila krizmu'

    14.5.2017. | 9:29
    Raspitala sam se među drugim mamama i shvatila da proslave krizme u restoranima (sa stolicom od 35 eura naviše) nisu tako čudna pojava, kao ni ulaganje astronomskih sredstava koji su prikladniji za organizaciju svadbe, a ne krizme.
    Raspitala sam se među drugim mamama i shvatila da proslave krizme u restoranima (sa stolicom od 35 eura naviše) nisu tako čudna pojava, kao ni ulaganje astronomskih sredstava koji su prikladniji za organizaciju svadbe, a ne krizme.
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Mržnja prema drukčijima zaštitni je znak pravovjernih

    Jugokomunističko smeće

    Mržnja prema drukčijima zaštitni je znak pravovjernih

    13.5.2017. | 10:30
    On je dijete oficira JNA iz miješanog braka; hulja kojoj ni jedna domovinska vrijednost nije sveta; izdajnik hrvatskoga naroda kojeg treba vratiti tamo odakle je došao... i zbog toga ga iznimno cijenim.
    On je dijete oficira JNA iz miješanog braka; hulja kojoj ni jedna domovinska vrijednost nije sveta; izdajnik hrvatskoga naroda kojeg treba vratiti tamo odakle je došao... i zbog toga ga iznimno cijenim.
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Optužen da je silovao svoja dva psa

    Traže zatvoreno suđenje

    Optužen da je silovao svoja dva psa

    10.5.2017. | 19:30
    Obrana je zatražila da se suđenje zatvori za javnost kako bi se zaštitio okrivljenikov osobni život.
    Obrana je zatražila da se suđenje zatvori za javnost kako bi se zaštitio okrivljenikov osobni život.
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Uglavnom, NDH je in, a antifašisti su izdajnici

    Četvrt stoljeća u Hrvatskoj

    Uglavnom, NDH je in, a antifašisti su izdajnici

    9.5.2017. | 0:02
    'Braniti antifašizam u Hrvatskoj danas je nasušna potreba. To je imperativ za svakoga kome je istinski stalo do ove zemlje, do njezinoga napretka i do mirnog i skladnog suživota svih njezinih građana - bez obzira na naciju, vjeru ili svjetonazor...'
    'Braniti antifašizam u Hrvatskoj danas je nasušna potreba. To je imperativ za svakoga kome je istinski stalo do ove zemlje, do njezinoga napretka i do mirnog i skladnog suživota svih njezinih građana - bez obzira na naciju, vjeru ili svjetonazor...'
    SBplus.hr, Slavonski Brod :