Iz drugih medija

Objavljeno: 11.6.2017. u 9:45
Prikaza: 11088
|
Autor: Jutarnji list

Međunarodno ugledni ravnatelj škole

Brođanin Vlado Prskalo primjer lider u Hrvatskoj

Dok se u visokoj politici vode teški bojevi oko provedbe kurikularne reforme, vrijedni i ambiciozni prosvjetni djelatnici diljem Hrvatske vlastitim snagama i europskim novcem reformiraju svoje škole, unapređuju infrastrukturu, educiraju nastavnike i učenicima omogućavaju bolje obrazovanje

Nije utopija

Srednja škola Matije Antuna Reljkovića u Slavonskom Brodu postoji kontinuirano od 1959., kada je imala 72 učenika. Danas ih ima 776, a na upisu u prvu godinu konkurira do tri puta više učenika no što ih je moguće upisati. Njezin moto je - non progredi et regredi - tko ne napreduje, nazaduje. A oni napreduju. Iz europskih fondova, po zadnjoj računici ravnatelja Vlade Prskala koji upravlja školom posljednjih 26 godina, uspjeli su povući nevjerojatnih 6,267.166,21 eura.
Zvuči kao utopija, a baš takva, ali i takvih, škola Hrvatska ima. Ključ njihova razvoja je u sposobnosti povlačenja sredstava iz europskih fondova, iznosima koje od države ili županije ne mogu ni u snu očekivati.

Jedna od najpoznatijima među njima je Srednja škola Matije Antuna Reljkovića u Slavonskom Brodu. Postoji kontinuirano od 1959., kada je imala 72 učenika. Danas ih ima 776, a na upisu u prvu godinu konkurira do tri puta više učenika no što ih je moguće upisati. Njezin moto je - non progredi et regredi - tko ne napreduje, nazaduje. A oni napreduju. Iz europskih fondova, po zadnjoj računici ravnatelja Vlade Prskala koji upravlja školom posljednjih 26 godina, uspjeli su povući nevjerojatnih 6,267.166,21 eura. Kroz godine su zahvaljujući toj cifri realizirali 22 projekta. Novcem su dogradili više od dvije tisuće kvadrata škole, nabavili vrhunsku opremu, oformili centar za biotehnologiju, uveli nove kurikulume i kontinuirano rade na usavršavanju nastavnika. - Sve što je država i županija obećala, nije mogla provesti. Zato su promjene krenule iz škole. Zašto? Zato da bismo preživjeli. Danas više ništa nije sigurno, pa ni opstanak škole. S druge strane, vrijeme u ovoj priči ne donosi promjene, niti možemo očekivati da će promjene pasti s neba. Moramo ih sami pokrenuti - kaže nam ravnatelj Prskalo, uz ogradu - možda se netko ne mora mijenjati, mi moramo.

Za "vratom” ove škole je loša demografija, a učenici iz kraja imaju izbor devet škola. Treba birati najbolju, a Prskalo želi da je to baš ova koju vodi. Od 364 strukovne škole u državi, on želi da je njegova prepoznatljiva. I u tome uspijeva. Nakon školovanja za zanimanja iz poljoprivrede i šumarstva, veterinarstva, kemije, ekologije, prehrane i geodezije, ovi učenici nalaze posao u 60 posto slučajeva u obiteljskim gospodarstvima. Mi, objašnjava ravnatelj, školujemo djecu za poznato tržište. Ostatak radnih mjesta za ove školarce su u geodetskim uredima, Hrvatskim šumama, veterinarskim ambulantama, rasadnicima, ergelama, stočarskim imanjima, ratarstvu, voćarstvu, vinogradarstvu…

Oprema za robotiku

 Prema podacima Agencije za mobilnost i fondove EU, najuspješnije strukovne škole po izvlačenju sredstava iz tih fondova dolaze iz Šibenika, Zagreba, Osijeka, Krka, Koprivnice i Čakovca. Među najuspješnijim gimnazijama su one iz Zagreba, Osijeka, Karlovca i Splita.

- Tijekom prve tri godine provođenja programa Erasmus+ programa, od 2014. do 2017., na području Hrvatske proveden je 231 projekt iz područja odgoja i obrazovanja te 114 projekata u području strukovnog obrazovanja i osposobljavanja. Ti su projekti od posebne koristi školama, jer im kroz nove, inovativne prakse, mobilnost u inozemstvu i učenje od europskih kolega te relevantne projektne rezultate pomažu u premošćivanju obrazovnih izazova. Jačaju stručne timove, osuvremenjuju metode… - kaže ravnateljica Agencije.

Zagrebačka Prirodoslovna škola Vladimira Preloga, po zadnjoj računici ravnatelja Zlatka Stića, povukla je dosad iz fondova EU oko 600 tisuća eura.

- Najvažnije je da su ti projekti bili takvi da smo, uz nabavu opreme za vježbe iz biologije, kemije, fizike, informatike i robotike, uspjeli usavršiti nastavnike zahvaljujući dobrim primjerima europske prakse. Njihova obuka za STEM područje obavljena je u Cambridgeu i Bristolu - nabraja Stić koristi. Od cijele priče profitiraju i učenici: za jesen je pripremljeno 15 novih kurikuluma iz STEM područja.

Njegova kolegica Asja Jelaković, ravnateljica zagrebačke Škole za medicinske sestre Mlinarska, sudjeluje u povlačenju sredstava iz EU od 2014. Do danas im je odobreno 204.587 eura, što je većinom utrošeno na mobilnost. Njihovi učenici i nastavnici boravili su u Padovi, Leipzigu, Hannoveru, portugalskom Bragi. Nažalost, riječ je o sektoru koji školuje valjda najbolji izvozni proizvod za Europu. Što ih motivira

- Trudom i entuzijazmom možemo savladati sve poteškoće u postupku povlačenja sredstava, koje su uglavnom administrativne prirode. Svakako bi bilo poticajno kada bi se nastavnicima koji sudjeluju u izvedbi projekata njihov trud vidljivije honorirao, bilo kao priznavanje rada na projektima unutar tjedne norme, bilo ostvarivanjem dodatnih bodova u postupku napredovanja - kaže Asja Jelaković.

Da, jer prirodna je stvar u državi da nastavnici s dodatnim angažmanom na projektima EU ne dobivaju dodatke za svoj rad, pa je njihova valuta čisti entuzijazam.

Što ih motivira?

- Imate dvije vrste profesora. One koji dođu na posao, odrade ga korektno i odu doma, što je u redu, i one koji daju više, iako za to neće biti nikako nagrađeni u materijalnom smislu - kaže profesorica-savjetnica Jelena Despot iz Gimnazije Karlovac. U posljednjih desetak godina njezina je škola realizirala desetak projekata financiranih iz raznih fondova EU, a ona je sudjelovala u svima, iako osobno na tim poslovima nije nagrađena nijednom kunom. No, korist za školu je nemjerljiva, iako, kada bi je "monetizirali”, mogli bi je izraziti u stotinama tisuća kuna.

- Sve počinje od osobnog entuzijazma, drukčije i ne može jer je obrazovni sustav po tome specifičan. U raznim agencijama koje se bave pisanjem i osmišljavanjem programa takvi ljudi budu nagrađeni, kod nas ne dobiju ništa.

Isključivo se radi na volonterskoj bazi, iz unutarnje motivacije da pokrenemo tromi sustav. To nije dobro, ja sam ujedno i sindikalni povjerenik za prosvjetne radnike u cijeloj Karlovačkoj županiji i zalažem se da ljudi koji rade za to budu i nagrađeni, a oni koji ne rade da budu sankcionirani. Sustav one koji rade ne motivira. Ja ću neko vrijeme ovo još raditi, jer me ispunjava, ali u jednom trenutku će vjerojatno doći do zasićenja - iskrena je prof. Despot, objašnjavajući kako, kao profesorica engleskog i ruskog jezika, nimalo nije rasterećena satnice predavača, pa zbog obaveza oko pisanja projekata najviše pati njezino slobodno vrijeme, odnosno njezina obitelj.

Taj njezin entuzijazam donio je Gimnaziji Karlovac puno. Prošao im je projekt "Erasmus plus” po kojemu je 10 gimnazijskih profesora sudjelovalo na kvalitetnim seminarima diljem Europe.

Išli na Island

- Profesor tjelesnog je na Islandu učio o socijalizaciji u prirodi, profesorica hrvatskog u Grčkoj o kreativnoj metodi poučavanja, profesorica fizike u Portugalu o STEM obrazovanju, kolegica iz njemačkog u Finskoj, a ja u Švedskoj izmjenjivali smo iskustva o predavanjima stranih jezika u tim zemljama. Dakle, ne samo da nosimo nova iskustva i znanja koja ćemo primijeniti u našoj školi i s našim učenicima, već se iz takvih suradnji ostvaruju nove. Primjerice, naš profesor iz geografije se "posvađao” na seminaru s kolegom iz Finske s kojim je bio cimer, a mi sada pripremamo projekt kojim ćemo spojiti njegovu i našu školu projektom o obrazovanju u dvije zemlje - kaže profesorica Despot.

Već u kolovozu joj na ocjenjivanje ide projekt kojim će karlovački gimnazijalci proučavati vode s kolegama iz Italije i Poljske. Naizgled je stvar vrlo jednostavna, Talijani su tražili školu koja leži na rijeci, javila im se prof. Despot i rekla da njezin Karlovac leži na četiri. Suradnja je krenula odmah, a ona će gimnazijalcima donijeti nova iskustva.

Njezin je trud prepoznao Ured Europskog parlamenta u Zagrebu, pa su ona i njezin učenički tim postali ambasadori Europskog parlamenta te će u sklopu građanskog odgoja drugim učenicima prezentirati vrijednosti i osobitosti Europske unije. Osim toga, dvaput su sudjelovali u projektu "Euroskola” te su zajedno sa 700 učenika iz cijele Europe na jedan dan "glumili” eurozastupnike.

Obrtnička škola Koprivnica može se pohvaliti provedbom 11 europskih projekata u posljednjih nekoliko godina, vrijednih 6,5 milijuna kuna. Radi se uglavnom o projektima mobilnosti, zahvaljujući kojima su učitelji i učenici posjetili brojne europske zemlje partnere i sudjelovali u razmjeni te tako skupili potrebna iskustva i znanja.

Jedan od zaslužnijih za uspješno prijavljivanje projekata je ravnatelj škole na odlasku Ratimir Ljubić, koji ovih dana preuzima funkciju dožupana koprivničko-križevačkog, gdje će baviti i resorom školstva.

Koprivnička Obrtnička škola jedna je od dvije u Hrvatskoj koje su dobile povelju Europske unije Vet mobility charter, kojom se potvrđuje da imaju najbolju operativnu sposobnost provedbe projekata mobilnosti te njome sada mogu prijavljivati projekte pojednostavljenim postupkom.

- Imamo šest profesora, tj. stručni tim za mobilnost i projekte EU koji je prošao brojne seminare i usavršavanja kako bi mogao raditi na projektima - priča nam Ljubić iz Obrtničke škole koja je dvije godine zaredom dobila "Šegrta Hlapića”, priznanje za najbolju školu u državi koja školuje učenike u obrtnička zanimanja.

Ratimir Ljubić pridodaje kako su u sklopu jednog od posljednjih "Ipa” projekata vrijednog oko 1,6 milijuna kuna, uz mobilnost i edukacije, uspjeli opremiti i informatičku učionicu te postaviti solarne panele.

Vrijedne ručice

- Možda jedan od najdražih naših projekata je projekt "Ipa vrijedne ručice”, vrijedan nešto manje od dva milijuna kuna, koji provodimo s Dječjim vrtićom Koprivnica – napominje Ljubić i pojašnjava kako je cilj djeci od najranije dobi približiti obrtnička zanimanja i zainteresirati ih za struku.

- Djeca su bila kod nas i upoznala se sa zanimanjima i vidjela iz prve ruke kako se kuha, liči, popravljaju strojevi… - dodaje Ljubić o tom projektu u kojem su jedan od nekoliko partnera.

Obrtnička škola već se priprema za još jedan, gotovo 300.000 kuna vrijedan projekt mobilnosti u kojem će učenici put Seville u Španjolsku i u slovensko Velenje. Također, treba dodati i da je ta koprivnička škola nositelj i priznanja Ponos Hrvatske za projekt Udruge Šegrtsko srce.

Profesionalni razvoj

- Naši profesori pokrenuli su inicijativu za osnivanjem udruge koja brine o učenicima slabijeg imovinskog statusa. U tri godine preko žiroračuna prošlo je 450.000 kuna koji su do zadnje kune išli našim učenicima - kaže Ljubić.

Inače, članovi Šegrtskog srca plaćaju mjesečnu članarinu od 10 kuna, dobrodošli su i prilozi. Zahvaljujući tome brojni učenici imaju besplatne knjige, prijevoz, a svakog dana školski gablec dobije 35 siromašnih učenika.

I Šibenik ima svoju školu-primjer. Industrijsko-obrtnička škola među uspješnijim je srednjim škola po dobivenim bespovratnim sredstvima iz Europske unije. Za prijavljene projekte, od 2014. godine do danas ova šibenska srednjoškolska ustanova ukupno je 'povukla' 538 tisuća eura. Riječ je, naime, o projektima mobilnosti učenika i nastavničkog osoblja u programu pod nazivom Erasmus, ključna aktivnost KA1 - mobilnost u svrhu učenja za pojedince. Cilj ovih projekata je potaknuti profesionalni i osobni razvoj njegovih sudionika, pridonijeti povećanju zapošljivosti učenika sudionika, povećati jezične kompetencije, pridonijeti interkulturalnosti i internacionalnosti, povećati motivaciju učenika za buduće obrazovanje i osposobljavanje te naposljetku potaknuti razvoj i internacionalizaciju hrvatskih srednjih škola.

Ove programe financira Europska komisija, a naše projekte apliciramo prema Agenciji za mobilnost i programe Europske unije - kaže nam prof. Eleonora Rupić, koordinatorica projekata Industrijsko-obrtničke škole, dodajući kako sve njihove prijavljene aplikacije dosad dobivale najviše moguće ocjene te su, stoga, i prihvaćene za financiranje od nadležne Agencije.

- Dosad smo uspješno završili dva projekta mobilnosti, a treći je u tijeku. U sklopu dva projekata 'Expanding Horizons Through European Experience' te projekta 'Čista energija za ljepšu Europu' naši učenici su obavljali trotjednu i dvotjednu stručnu praksu u poduzećima i strukovnim školama u Irskoj, Njemačkoj, Španjolskoj i Portugalu. Nastavnici strukovnih predmeta, pak, bili su na stručnim usavršavanjima u Španjolskoj, Njemačkoj i Portugalu - rekla je Eleonora Rupić, profesorica engleskog jezika u ovoj šibenskoj školi.

- Prošlog mjeseca Agencija je odobrila i četvrti projekt pod nazivom '5E – Education, Energy, Efficiency, Economy, Environnent, Excellence'. Projekt je zapavo odobren nacionalnom konzorciju triju škola. Našoj školi kao koordinatoru te šibenskoj Tehničkoj školi i Srednje strukovnoj školi Šibenik kao školama partnerima. Ovaj projekt predviđa mobilnost učenika svih triju škola u Italiji i Španjolskoj te nastavnika naše škole u Italiji, a teme su obnovljeni izvori energije, energetska učinkovitost i nove tehnologije – kaže dipl.ing. Zoran Živković, ravnatelj Industrijsko- obrtničke škole u Šibeniku.

Puno učenika

Inače, u dosadašnjim projektima ove šibenske srednje škole sudjelovalo je ukupno 111 učenika i 16 nastavnika, a u ovom novom projektu bit će uključeno 42 učenika iz Industrijsko-obrtničke škole, 26 učenika iz Tehničke škole i osam učenika iz Srednje strukovne škole te ravnatelj i četiri nastavnika Industrijsko-obrtničke škole.

A 116.791 euro vrijedni su EU projekti I. gimnazije Osijek kojoj je u posljednje četiri godine odobreno pet projekata, a trenutno čekaju rezultata za još jedan. Prema riječima profesorice Ivane Štiglec, sve je počelo 2013. godine kada su im odobrena dva Comenius projekta u vrijednosti od 45.000 eura. Partneri su im bile škole iz 12 zemalja EU, pri čemu su učenici i profesori posjetili sve te zemlje istražujući različite teme kao što su odnos između nacionalnog i europskog identiteta, građanstvo, prava žena, demokracija, utjecaj članstva u EU na građane…

Za stručno usavršavanje nastavnog osoblja u inozemstvu u sklopu Erasmus+ programa odobren im je 20.579 eura vrijedan Erasmus+ KA1 projekt kojim je devetero nastavnika dobilo prigodu usavršavanja na tečajevima iz različitih područja obrazovanja, a onda su početkom ove godine za projekt Erasmus+ KA2 dobili 28.695 eura kao koordinatori strateškog partnerstva njihove škole sa školama iz Grčke, Poljske, Luksemburga i Španjolske.

Kontakt s Europom

- Tema projekta su vještine zapošljivosti i cilj nam je izraditi metodički priručnik za poučavanje ovih vještina u školama.

U svibnju nam je odobren i novi Erasmus+ KA1 projekt u vrijednosti od 22.517 eura u sklopu kojeg naši nastavnici od srpnja ove godine odlaze na stručna usavršavanja u Portugal, Italiju, Maltu, Norvešku, Finsku, Švedsku, Španjolsku i Austriju. Stručna usavršavanja su usmjerena nastavi uz pomoć tableta, razvijanju modela poduzetničkog učenja u gimnazijama, te korištenju inovativnih metoda u nastavi - rekla je Štiglec, dodavši kako sada čekaju i rezultate još jednog prijavljenog Erasmus+ KA2 projekta. - Kroz sve ove projekte ostvaren je jako velik broj mobilnosti učenika i nastavnika, izrađena je strategija internacionalizacije naše škole, učenici i nastavnici poboljšali su svoja znanja i vještine, te je ostvarena široka mreža kontakata i suradnja s mnogim europskim školama, koja se nastavlja i nakon što projekti završe - zaključuje Štiglec.

Izvor: Jutarnji list

    Broj komentara: 6

    Komentirati članak možete samo ako ste prijavljeni!

    RegistracijaPrijava
    Davorxp111

    Davorxp111

    Komentirano: 12.6.2017. | 23:31

    1

    X_faktor@... . ne primjećuješ da namjerno tražim podatke baš od tebe. Vidim da si oduševljen uspjehom navedene škole. Preko 700 učenika napravi promet od 500.000 kuna godišnje. 715 kuna po učeniku. Smješno. Za koliko godina će će se isplatiti ulaganja u školu? Kod nas OPG-ovi naprosto propadaju. Uzalud nam škola. Tko u vladi o OPG-ovima uopće brine? Valjda bi bio red da se EU ulaganje od 50.000.000 kuna počne i vraćati. Ako će se vraćati od prodaje proizvoda koje proizvede škola, to bi moglo potrajati i do 100 slijedećih godina, ali pod uvjetom da se troškovi proizvodnje prenesu na nekoga drugoga. Na županiju, naprimjer. Ili državu. A proračun županije, kao i državni, pune stanovnici naše županije. Dakle, koštat će nas ta škola, k'o nečija kajgana...Čak i Vlado kaže kako je i sudbina škole u pitanju.
    X_faktor

    X_faktor

    Komentirano: 12.6.2017. | 18:45

    2

    Davore, uzeli su 50 mil.kuna iz EU fondova. Od prodaje proizvoda imaju oko 500 tisuca kuna godisnje. Pricamo o srednjoj skoli. Ako nesto ne znas, guglaj. Imas izvjesca na stranici skole, financijska izvjesca, nabave, plan i program, kurikulum, projekte, proizvode, ... Mozes kopati koliko te volja. Ucenici zavrsetkom skolovanja postaju konkurentni na trzistu rada, vode obiteljska gospodarstva, nastavljaju skolovanje dalje. Guglaj malo, nije sramota ne znati, sramota je ne uciti.
    Davorxp111

    Davorxp111

    Komentirano: 12.6.2017. | 14:47

    3

    X_faktor @. . .nabroji mi imena stvorenih stručnjaka i proizvode Prskalove škole. Brže ćemo doći do istine...I na kraju, da li su njegovi proizvodi konkurentni na hrvatskom tržištu?
    X_faktor

    X_faktor

    Komentirano: 11.6.2017. | 22:16

    4

    Proizvodi se znanje i iskustvo koje nema cijenu u eurima ( mada bi se moglo izracunati koliko to vrijedi). I to bez nabrajanja doslovne prodaje proizvoda o kojoj Davor nema pojma i boli ga briga. Da je ubacio kljucne rijeci u pretrazivav interneta, trajalo bi mu vrenenski isto pronalazak odgovora na njegovo pitanje.
    Davorxp111

    Davorxp111

    Komentirano: 11.6.2017. | 18:10

    5

    " Sve što je država i županija obećala, nije mogla provesti. Zato su promjene krenule iz škole. Zašto? Zato da bismo preživjeli. Danas više ništa nije sigurno, pa ni opstanak škole. S druge strane, vrijeme u ovoj priči ne donosi promjene, niti možemo očekivati da će promjene pasti s neba. Moramo ih sami pokrenuti - kaže nam ravnatelj Prskalo, uz ogradu - možda se netko ne mora mijenjati, mi moramo. . . " Bivši kandidat za dogradonačelnika je dao "dobru" ocjenu o državi i županiji. Zanima me što se radi, proizvodi u toj školi? Ako prodaju nešto, što je to? Kome prodaju? Koliko je prometa ostvareno? U eurima??? Čak se izražava i sumnja u opstanak škole, kako reče Prskalo. Po čemu je onda lider? Zna li netko?
    X_faktor

    X_faktor

    Komentirano: 11.6.2017. | 11:43

    6

    Kad se hoće, nadje se nacina. Ova buka koja sw digla oko obrazovne reforme trazi dlaku u jajetu. Reforma u kojoj su sudjelovali oni koji su u obrzovnom sustavu medijatori izmedju sustava i ucenika, oni po kojima je pala teska paljba akademske zajednice i pojedinoh politickih ideologija ili pritiska udruga koje bi da se vratimo u mracno doba (kao da tamo vec nismo). Reforma koja je napravila preko pedeset dokumenata dostupne javnosti i raspravi javnosti. A zaboravlja se HNOS koji je bio nametnut za provedbu od akademske zajednice. Koji nije donio nista novoga i koonkretnoga osim hrpe papirologije za tjedna i mjesecna planiranja i sile nametanja međupredmetne korelacije. Hrupnog rada ucenika u kojoj se trazilo ocjenjivanje rada, ali nitko nije nametnuo kako taj isti ocijeniti. I tad je jedna uciteljica razredne nastave rekla: Sve ja to radim, samo sto ću to sada moći i upisati u dnevnik (grupni rad, projektni dan). Za edukaciju nastavnika i strucnih suradnika potrosena ogromna lova, a da nikom nista nije bilo jasno. Onda dolazi famozni skolski kurikulum ( i ne pisem sad o "Jokićevom kurilkulumu"). Skolama upucene hrpe dokumentacije sto kurikulum jeste, a sto nije, iako je sve sto je taj kurikulum ima, već postojao u nastavnom planu i programu. I sad su skolska tijela trebala donositi dva dokumenta, nastavni plan i program i famozni skolski kurikulum. Nitko se tada nije lomio oko naziva "kurikulum". A i prije HNOsa, i poslije njega i prije kurikuluma i oduvijek i zauvijek bile su ne dvije vrste nastavnika nego tri: Oni koji ne rade, oni koji korektno odrade i oni koji rade vise. Svi za jednaku plaću. Zato pozdravljam sve sto je izvan okvira obaveznog nastavnog plana i sto barem kroz putovanja stimulira one koji rade vise. One koji ni ne putuju, a uporno se educiraju ili educiraju druge (ucenike ili kolege). Gdje ima volje, ima i nacina. Veliki naklon velikom ravnatelju i vizionaru.

    Broj komentara: 6

    Komentirati članak možete samo ako ste prijavljeni!

    RegistracijaPrijava

    Komentari članaka objavljuju se u realnom vremenu. SBplus.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani.

    Ostali članci u rubrici
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Pad dvorca Todorovih i prvi poučci

    Piše: Nino Raspudić

    Pad dvorca Todorovih i prvi poučci

    20.10.2017. | 0:01
    Ostane li netaknut sistem koji je omogućio nastanak i dugogodišnje prikrivanje financijske rupe o kojoj i Putin razgovara s Predsjednicom u Moskvi, ništa se nije napravilo. No ako se priča krene rasplitati dalje i dublje afera Agrokor bit će izraz Božje pravde
    Ostane li netaknut sistem koji je omogućio nastanak i dugogodišnje prikrivanje financijske rupe o kojoj i Putin razgovara s Predsjednicom u Moskvi, ništa se nije napravilo. No ako se priča krene rasplitati dalje i dublje afera Agrokor bit će izraz Božje pravde
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Evo kako Tomac brani Todorića, Plenkovića, Grabar-Kitarović

    Srbi i peta kolona krivi su za sve

    Evo kako Tomac brani Todorića, Plenkovića, Grabar-Kitarović

    19.10.2017. | 9:55
    Vrijeme je da predsjednica i predsjednik sazovu državni vrh i da bez medija, znači s ciljem da riješe neke probleme, zaustave ovu rušilačku stihiju koja prijeti slomom Hrvatske, slomom povjerenja u institucije, pa i u krajnjoj liniji i slomom povjerenja da Hrvati mogu imati svoju
    Vrijeme je da predsjednica i predsjednik sazovu državni vrh i da bez medija, znači s ciljem da riješe neke probleme, zaustave ovu rušilačku stihiju koja prijeti slomom Hrvatske, slomom povjerenja u institucije, pa i u krajnjoj liniji i slomom povjerenja da Hrvati mogu imati svoju
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Novi prilog tezi da Hrvatska jeste država mafije

    Uglednik i jedan od stupova društva

    Novi prilog tezi da Hrvatska jeste država mafije

    18.10.2017. | 0:01
    Tomislav Horvatinčić jedan je od nosivih stupova i uglednika u hrvatskm društvu što samo po sebi kazuje u kojoj mjeri su mu poremećene vrijednosti. Društvu dakako, a ne Horvatinčiću.
    Tomislav Horvatinčić jedan je od nosivih stupova i uglednika u hrvatskm društvu što samo po sebi kazuje u kojoj mjeri su mu poremećene vrijednosti. Društvu dakako, a ne Horvatinčiću.
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Slava joj

    Nije samo hrvatska zemlja mafije

    Slava joj

    17.10.2017. | 20:40
    Daphne Caruana Galizia poginula je nakon što je moćna autobomba na komadiće raznijela njezin Peugeot 108. Europski su je mediji opisivali kao “WikiLeaks u jednoj osobi” i proglašavali jednom od najboljih europskih novinarki, čiji je odlučni stav mnogima bio inspiracija.
    Daphne Caruana Galizia poginula je nakon što je moćna autobomba na komadiće raznijela njezin Peugeot 108. Europski su je mediji opisivali kao “WikiLeaks u jednoj osobi” i proglašavali jednom od najboljih europskih novinarki, čiji je odlučni stav mnogima bio inspiracija.
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Priznajte, i vi biste ga oslobodili

    Iz kojeg razloga

    Priznajte, i vi biste ga oslobodili

    16.10.2017. | 21:12
    Nakon presude Tomi Horvatinčiću koja je, bezmalo, sramotno podla koliko i presuda kako imovina Slavonije DI vrijedi nula kuna (0), razvila se burna kuloarska rasprava oko toga: je li ubojica kriv ili čovjek kriv nije? Zbog toga, naše posjetitelje pitamo: Pod kojim uvjetima biste
    Nakon presude Tomi Horvatinčiću koja je, bezmalo, sramotno podla koliko i presuda kako imovina Slavonije DI vrijedi nula kuna (0), razvila se burna kuloarska rasprava oko toga: je li ubojica kriv ili čovjek kriv nije? Zbog toga, naše posjetitelje pitamo: Pod kojim uvjetima biste
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Bošnjaci žele spriječiti plinofikaciju samo Rafinerije

    Zajednički projekt Srba i Hrvata

    Bošnjaci žele spriječiti plinofikaciju samo Rafinerije

    15.10.2017. | 0:01
    General Ivan Čermak 2017. godine spašava Slavonski Brod od zagađenja zraka iz Bosanskog Broda na isti način na koji su 1991. taj grad spašavali od granatiranja - dogovorom sa Srbima, Bošnjacima iza leđa.
    General Ivan Čermak 2017. godine spašava Slavonski Brod od zagađenja zraka iz Bosanskog Broda na isti način na koji su 1991. taj grad spašavali od granatiranja - dogovorom sa Srbima, Bošnjacima iza leđa.
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Naziv ulice 10. travnj u suprotnosti je s hrvatskim Ustavom

    Riješio Ustavni sud

    Naziv ulice 10. travnj u suprotnosti je s hrvatskim Ustavom

    13.10.2017. | 0:02
    U selu Slavonski Drenovec postoji ulica 10. travnja, a Ustavni je sud ovog tjedna odlučio da je naziv te ulice – neustavan.
    U selu Slavonski Drenovec postoji ulica 10. travnja, a Ustavni je sud ovog tjedna odlučio da je naziv te ulice – neustavan.
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Pokrenuli ovrhu protiv obitelji Šitum zbog 200 tisuća kuna

    Udruga Hrabro dijete

    Pokrenuli ovrhu protiv obitelji Šitum zbog 200 tisuća kuna

    13.10.2017. | 0:01
    U slučaju da Udruga Hrabro dijete - u cilju zaštite dostojanstva svoga članstva i njihove djece - Roberta Tomića Zubera i dr. kazneno ne prijavi za postupanje svojstveno medijskim hijenama te za permanentno, profesionalno organizirano i vrlo skupo, javno vrijeđanje i/ili klevetan
    U slučaju da Udruga Hrabro dijete - u cilju zaštite dostojanstva svoga članstva i njihove djece - Roberta Tomića Zubera i dr. kazneno ne prijavi za postupanje svojstveno medijskim hijenama te za permanentno, profesionalno organizirano i vrlo skupo, javno vrijeđanje i/ili klevetan
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Tako ti je mala moja kad pjeva Bosanac

    Aktualno

    Tako ti je mala moja kad pjeva Bosanac

    8.10.2017. | 20:30
    Za Antenu Zagreb Dubioza kolektiv je premijerno odsvirala novu stvar! Svojevrsna je to reklama za njihov koncert kojeg će 17. studenog održati u Domu sportova. Mada SBplus - bez naknade - ne reklamira komercijalne koncerte, pogotovo ne lažnjake koji se najavljuju kao 'humanitarni
    Za Antenu Zagreb Dubioza kolektiv je premijerno odsvirala novu stvar! Svojevrsna je to reklama za njihov koncert kojeg će 17. studenog održati u Domu sportova. Mada SBplus - bez naknade - ne reklamira komercijalne koncerte, pogotovo ne lažnjake koji se najavljuju kao 'humanitarni
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Luka Modrić ili Stribor Valenta - pitanje je sad

    Ovdje nije riječ o nogometu

    Luka Modrić ili Stribor Valenta - pitanje je sad

    8.10.2017. | 19:30
    Prije podne zasjedati će brodsko gradsko vijeće, a u večernjim satima igrat će najvažnija hrvatska reprezentacija. Tko će Brođanima biti važnije: Stribor 'Stečajni SDP-a' Valenta ili Luka, 'Ne sjećam se' Modrić?
    Prije podne zasjedati će brodsko gradsko vijeće, a u večernjim satima igrat će najvažnija hrvatska reprezentacija. Tko će Brođanima biti važnije: Stribor 'Stečajni SDP-a' Valenta ili Luka, 'Ne sjećam se' Modrić?
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Novi prilog o zakulisnim poslovima s distribucijom plina

    Bosanci ne žele biti promatrači

    Novi prilog o zakulisnim poslovima s distribucijom plina

    8.10.2017. | 0:01
    BH-Gas je upoznao bosansko-hercegovačku i međunarodnu javnost kako se oštro protivi bilo kakvim parcijalnim rješenjima i konekcijama na strateškoj točki Brod.
    BH-Gas je upoznao bosansko-hercegovačku i međunarodnu javnost kako se oštro protivi bilo kakvim parcijalnim rješenjima i konekcijama na strateškoj točki Brod.
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Imigranti iz Afrike i Azije 'pojest' će Europljane

    Dobri bijelci i zli obojeni

    Imigranti iz Afrike i Azije 'pojest' će Europljane

    30.9.2017. | 11:00
    Do prije samo nekoliko desetaka godina imigranti iz Afrike i Azije dolazili su da bi radili, ovi što danas dolaze, dolaze zato da ne bi radili nego uživali sve blagodati naše socijalne države. Primjerice, od milijun imigranata koji su došli u Njemačku samo ih nekoliko desetaka ti
    Do prije samo nekoliko desetaka godina imigranti iz Afrike i Azije dolazili su da bi radili, ovi što danas dolaze, dolaze zato da ne bi radili nego uživali sve blagodati naše socijalne države. Primjerice, od milijun imigranata koji su došli u Njemačku samo ih nekoliko desetaka ti
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Bez natječaja dobili su 56,5 milijuna kuna EU novca

    Najavljuju tužbe protiv države

    Bez natječaja dobili su 56,5 milijuna kuna EU novca

    27.9.2017. | 17:50
    Dok je na čelu ministarstva bio Tihomir Jakovina također je bilo slučajeva da su, bez natječaja, dijeljena bespovratna sredstava ili poticaji, jer su pojedini korisnici bili privilegirani. Tada je u kritikama najglasniji bio aktualni ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić. Kako
    Dok je na čelu ministarstva bio Tihomir Jakovina također je bilo slučajeva da su, bez natječaja, dijeljena bespovratna sredstava ili poticaji, jer su pojedini korisnici bili privilegirani. Tada je u kritikama najglasniji bio aktualni ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić. Kako
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Dobio otkaz zbog čitanja knjige s kukastim križem

    I toga ima

    Dobio otkaz zbog čitanja knjige s kukastim križem

    25.9.2017. | 20:00
    Sudac je pojasnio da poslodavac u slučaju tako teškog prekršaja nije zakonski obvezan dati opomenu pred otkaz i da je imao pravo otpustiti ga po kratkom postupku.
    Sudac je pojasnio da poslodavac u slučaju tako teškog prekršaja nije zakonski obvezan dati opomenu pred otkaz i da je imao pravo otpustiti ga po kratkom postupku.
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Hrvatska se opet sramoti

    Revizija presude

    Hrvatska se opet sramoti

    25.9.2017. | 17:00
    To je još jedan dokaz kapilarnog širenja proustaških ideja. Židovska vjerska zajednica zgrožena je odlukom zagrebačkog Županijskog suda
    To je još jedan dokaz kapilarnog širenja proustaških ideja. Židovska vjerska zajednica zgrožena je odlukom zagrebačkog Županijskog suda
    SBplus.hr, Slavonski Brod : 'Od Goldsteina Hrvatska se oprostila sramotno'

    Jelena Lovrić:

    'Od Goldsteina Hrvatska se oprostila sramotno'

    23.9.2017. | 13:35
    Pokojnik se, izgleda, smatra smetnjom upravo zbog svojih zasluga. Nad otvorenim grobom bijesni zbore. Sitne duše, koje kapacitiraju Hrvatsku, od vrhova vlasti naniže, sve do internetskog podzemljap, ne trpe velike ljude. Načinom na koji je ispratila Slavka Goldsteina Hrvatska
    Pokojnik se, izgleda, smatra smetnjom upravo zbog svojih zasluga. Nad otvorenim grobom bijesni zbore. Sitne duše, koje kapacitiraju Hrvatsku, od vrhova vlasti naniže, sve do internetskog podzemlja, ne trpe velike ljude. Načinom na koji je ispratila Slavka Goldsteina Hrvatska se p
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Podmićivanje novinara nije kažnjivo

    Sudac zaustavio istragu

    Podmićivanje novinara nije kažnjivo

    15.9.2017. | 21:10
    DORH inzistira da se može procesuirati osobu koja pokuša podmititi novinara na zadatku pa su uputili žalbu o kojoj sud upravo vijeća
    DORH inzistira da se može procesuirati osobu koja pokuša podmititi novinara na zadatku pa su uputili žalbu o kojoj sud upravo vijeća
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Ustaše su bili domoljubi, a partizani nacionalni izdajnici

    Ante Prkačin - novinarki Jeleni Lovrić:

    Ustaše su bili domoljubi, a partizani nacionalni izdajnici

    11.9.2017. | 17:40
    Ustaše i partizani imaju dvije zajedničke osobine i jednu različitu. Hrabri i jedni i drugi (ovdje mislim na hrvatske partizane), zločine činili i jedni i drugi, lako je dokazati da su partizanski neuporedivo veći i okrutniji, ali ovo dvoje im je zajedničko. Razlika je u tome što
    Ustaše i partizani imaju dvije zajedničke osobine i jednu različitu. Hrabri i jedni i drugi (ovdje mislim na hrvatske partizane), zločine činili i jedni i drugi, lako je dokazati da su partizanski neuporedivo veći i okrutniji, ali ovo dvoje im je zajedničko. Razlika je u tome što
    SBplus.hr, Slavonski Brod : O 'krstovu' zlu šutjeti, a o 'antikrstovoj' osveti vrištati

    Industrijska klerikalna propovjed

    O 'krstovu' zlu šutjeti, a o 'antikrstovoj' osveti vrištati

    10.9.2017. | 12:20
    Nedjelja je, poseban dan za jednu od 'proustaških' propovjedi biskupa i glasnogovornika mu. Onu vrstu industrijske propovjedi koja za cilj ima zgromiti sve koji ne misle kako su rasni zakoni NDH te sustavna klanja pravoslavaca, židova i komunista, a potom pljačka njihove imovine
    Nedjelja je, poseban dan za jednu od 'proustaških' propovjedi biskupa i glasnogovornika mu. Onu vrstu industrijske propovjedi koja za cilj ima zgromiti sve koji ne misle kako su rasni zakoni NDH te sustavna klanja pravoslavaca, židova i komunista, a potom pljačka njihove imovine
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Slavonski Brod i Sisak - simboli deindustrijalizacije zemlje

    Bivša industrijska središta

    Slavonski Brod i Sisak - simboli deindustrijalizacije zemlje

    9.9.2017. | 13:00
    Mada podaci potječu iz 2015. godine, Lupiga je na jednom mjestu donio usporedne pokazatelje iz dva hrtvatska grada koji su prošli traumatičnu agoniju tijekom njihove četrtstoljetne radikalne deindustrijalizacije i depopulacije. S prve crte bojišta, Hrvatska politika odvela ih je
    Mada podaci potječu iz 2015. godine, Lupiga na jednom mjestu donosi usporedne podatke iz dva hrtvatska grada koji su prošli najtraumatičniju agoniju tijekom njihove četrtstoljetne radikalne deindustrijalizacije i depopulacije.
    SBplus.hr, Slavonski Brod :