PROSJEČNA mjesečna netoplaća u 2016. godini na razini svih poduzetnika u Hrvatskoj iznosila je 5140 kuna, što je nominalno 1,8 posto više nego 2015. godine, pokazuju podatci koje je objavila Fina, piše Glas Slavonije.
Zaposlenima kod 965 poduzetnika u državnom vlasništvu u 2016. obračunata je najveća prosječna mjesečna netoplaća u iznosu od 6470 kuna, što je za 25,9 post više od prosječne mjesečne netoplaće po zaposlenom kod svih poduzetnika u Hrvatskoj. Među poduzetnicima s 10 i više zaposlenih, poduzetnik u državnom vlasništvu s najvećom prosječnom mjesečnom netoplaćom u 2016. godini bila je Hrvatska kontrola zračne plovidbe d.o.o. iz Velike Gorice s prosječnom plaćom od 23.654 kune za 715 zaposlenih.
Prosječna mjesečna netoplaća zaposlenih kod poduzetnika u mješovitom vlasništvu u 2016. iznosila je pak 6412 kuna, što je za 0,7 posto manje nego 2015. te 24,7 posto više od prosječne mjesečne netoplaće zaposlenih na razini svih poduzetnika u Hrvatskoj. Zaposlenima kod poduzetnika u privatnom vlasništvu obračunata je prosječna mjesečna netoplaća 5,8 posto niža od prosjeka zaposlenih kod poduzetnika na razini RH i iznosila je 4840 kuna. Poduzetnici u sektoru zadružnog vlasništva obračunali su najmanju prosječnu mjesečnu netoplaću u iznosu od 3693 kune. To je za 2,1 posto manje nego u 2015. te za 28,2 posto manje od prosječne mjesečne netoplaće ukupnog gospodarstva.
Predrag Bejaković, znanstveni savjetnik Instituta za javne financije, kaže kako prilikom komentiranja takvih podataka uvijek treba biti oprezan, jer je u javnom i državnom sektoru osjetno bolja prosječna obrazovna struktura zaposlenih.
- Tih 20 do 25 posto većih plaća u javnom sektoru od prosjeka, kada se uračuna i obrazovna struktura, znači da bi bez toga ta razlika bila puno manja, vjerojatno oko pet posto. Druga stvar, koja u Hrvatskoj sigurno nije zanemariva, jest da se u privatnom sektoru radnici češće prijavljuju na nižu plaću. Nikada ne možete točno reći koliko je takvih, ali u značajnom broju primjera u privatnom sektoru to se radi. Razlog je vrlo jednostavan - ne postoji vjerovanje u mirovinski sustav, pa ljudi razmišljaju: Zašto bih primao punu plaću i plaćao pune doprinose i poreze, ako neću jednog dana imati koristi od toga. "Plaćanje u kuvertama” sigurno je značajan fenomen u hrvatskom društvu, gdje se nekakva sustavna istraživanja po prirodi stvari ne mogu napraviti jer ljudi o tome ne žele govoriti. No, slijedom toga možemo ipak zaključiti da su plaće u privatnom sektoru ipak nešto malo veće od brojki o kojima govorimo - kaže Bejaković.
Predrag Bejaković
Znanstveni savjetnik Instituta za javne financije
U SVIJETU SU UGLAVNOM VEĆE PLAĆE U PRIVATNOM SEKTORU
Intuitivno, kao i na temelju istraživanja, bilo bi očekivano da ta razlika u plaćama između javnog i privatnog sektora ipak nije tolika. U cijelom svijetu uglavnom postoji zakonitost da su plaće u privatnom setoru veće nego u javnom sektoru, ali javni sektor pruža neke druge benefite, uvjetno rečeno, možda veću sigurnost i tome slično. No, kako je kod nas dosta toga naopako okrenuto, to važi i u ovom slučaju. U svakom slučaju, najniža plaća u javnom sektoru je uglavnom viša nego u privatnom, a najviša plaća u javnom sektoru ipak je niža nego u privatnom sektoru - rekao nam je Predrag Bejaković.
- Najnoviji
- Najstariji
-
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama plusportal.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama plusportal.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona. -
rakija10.02.2018. u 09:46
I ti Leonardo stvarno vjerujes da svi sluzbenici k javnoj upravi imaju placu vecu od tebe!? Ako imas tu placu..u Djuri..budi siguran da je veca od 80 posto placa sluzbenika! To sto je netko za izracun njihovih prosjeka uzeo place... Prikaži sve kojekakvih savjetnika u nadzorom om odborima i savjetnika po propalim trgovackim lancima cije place premasuju placu premijera to je drugi bbojica par opanaka!
-
oklopnjak10.02.2018. u 08:26
Projekt Slavonija nije Projekt Slavonija nego:PROJEKT PROPADNI SLAVONIJO. Pogledajte ovo: ( za rubriku vjerovali ili ne ) http://www.index.hr/vijesti/clanak/bivsa-krsticeviceva-tvrtka-dobila-posao-tezak-240-milijuna-kuna-od-drzavne-firme/1024672.aspx Znači posao gradnje spremnika za naftu je ispred Đuro Đaković Grupe i Zagrebačke Montaže dobila informatička firma King ICT. http://www.king-ict.hr/ Oni sami... Prikaži svehr/ Oni sami na svojoj web stranici na dnu stranice pišu: "KING ICT je tvrtka specijalizirana za napredna informacijsko-komunikacijska (ICT) rješenja. Tvrtka je regionalni sistem integrator, osnovana 1998. godine kao jedna od članica M SAN grupacije." Temeljem kojih referenci oni mogu dobiti taj posao ispred Đure?Kojih?Informatička firma? PROJEKT PROPADNI SLAVONIJO!!
-
-