Diljem Hrvatske traže se kupci ili ulagači za nekoć moćne kompanije, no interesa gotovo i da nema. Je li došlo vrijeme da pomirimo s činjenicom da ovdje više neće biti primarne industrijske proizvodnje?, pita Jutarnji.
TLM, Dioki, Dina Petrokemija, Željezara Sisak, Rafinerija Sisak, Petrokemija... Mogli bismo nastaviti niz i potrošiti još par redaka u nabrajanju primjera osipanja industrije. I to u nekim slučajevima i bez stečaja. I dok je primjerice Grupa Đuro Đaković dokapitalizirana sa 51,1 milijun kuna, imovina TLM-a krenula je na četvrtu dražbu, ovaj put po početnoj cijeni od jedne kune. Prodaju se parcele Diokija u stečaju, nekad jednog od najvećeg izvoznika plastičnih masa i kemikalija, vrijedne 200 milijuna kuna. Petrokemija je već toliko izlizana tema jer je godinama na respiratoru i godinama traži strateškog partnera. Godinama! Frustrirajuće su to, pomalo i (o)tužne hrvatske priče o tvrtkama koje su izgubile svoja tržišta i konkurentnost. A negdje je čak slučajevima kumovala i kombinacija nemara te koruptivnih radnji glavnih aktera - politike, vlasnika i sindikata. Pitanje je što sada s njim, što s onima koje nitko ne želi, onima s repovima - što učiniti s teškom industrijom koja se rasipa, naročito grane industrije kao što su metaloprerađivačka i kemijska, koje su energetski intenzivne ili ovisne o sirovinama.
Mladen Vedriš, profesor ekonomske politike na Pravnom fakulteta u Zagrebu, smatra da situacija nije ili-ili. Jasno je, kaže, da je potrebno kontinuirano razvijati postojeće i privlačiti nove investicije, i to u što većoj mjeri i što kompleksnijim instrumentima ekonomske politike. Ključno je, stoga, prepoznati nove potrebe i prilagoditi se. Razvijati se - savjetuje Vedriš i dodaje kako u Hrvatskoj sigurno ima dio potencijala koji se može razvijati i inovirati.
U sličnom tonu govori i konzultant Željko Perić koji, također, nije optimističan u vezi s proizvodnjom u nekim tvrtkama u kategoriji teške industrije. Zato, naglašava, moramo biti objektivni i ne pokušavati oživljavati mrtvace, nego umjesto nostalgije za gigantima 20. stoljeća treba graditi industrijsku strategiju 21. stoljeća.
Tu i država igra važnu ulogu. Pogledamo li primjere uspješnih zemalja, npr. Danske, Irske, Singapura pa čak i Njemačke, pametne Vlade su uvijek bile te koje su svojim politikama usmjeravale barem glavne gospodarske tokove. Danas su neke od njih lideri u novim tehnologijama, obnovljivim izvorima, biotehnologiji i sl.
Vladimir Ferdelji, bivši dugogodišnji čelnik Elektro-Kontakta, trenutačno predsjednik Hrvatskog udruženja menadžera i poduzetnika CROMA, također kaže da treba drugačiji pristup industrijskom pitanju.
- Neke su industrije uništene do temelja i ne postoji više znanje s kojim se mogu obnoviti. Neke su, kao Ericsson, postale dijelovi većih sustava koji su im osigurali tržište i konkurentnost. Pitanje je što napraviti s preostalim industrijama, što sva ta industrijska postrojenja imaju. Dobru infrastrukturu zasigurno imaju, neku imovinu, zemljište... Sve je to vrlo važno uklopiti u strategiju. Otpad je naš potencijal, kao i obnovljivi izvori energije. Postoje kapaciteti u Đuri Đakoviću, u brodogradilištima. Jedan od smjerova je IT te drvna industrija, vode, poljoprivreda, itd. Međutim, premala smo zemlja da bismo imali sve, moramo se razvijati nišno. I potrebna nam je industrijska strategija, bazirana na ciljevima, a nju ne mogu donijeti političke stranke - jasno poručuje Ferdelji.
Ipak, nijedna industrijska strategija neće uroditi plodom dok se poslovno okruženje ne promijeni. A, kako napominje Perić, jedan od ključnih faktora sigurnosti je i pravosudni sustav. Dok god visokopozicionirani, korumpirani dužnosnici uspijevaju izbjeći pravičnu presudu, neće biti pravne sigurnosti pa tako ni ozbiljnih investitora u industrije 21. stoljeća. Ostat ćemo i dalje na marginama Europe, s imidžom Rumunjske - zemlje u kojoj korupcija uvijek pobijedi - i oplakivati industrijske gigante, ako nam još koji takav ostane, piše u članku koji u cjelosti možete pročitati OVDJE.
- Najnoviji
- Najstariji
-
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama plusportal.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama plusportal.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona. -