Svjetska zdravstvena organizacija već niz godina 4. veljače obilježava Svjetski dan prevencije raka čime daje potporu Internacionalnoj uniji borbe protiv raka (International Union AgainstCancer). Ovaj dan je prigoda za podizanje općeg znanja o karcinomima, kao i za razbijanje nekih mitova i zabluda.
U svijetu se godišnje bilježi više od 12,7 milijuna novooboljelih od raka, a 7,6 milijuna ljudi umre. Kako se u 30 do 40 posto slučajeva rak može izliječiti, ukoliko se rano dijagnosticira i započne odgovarajuće liječenje, ova kampanja ima svrhu podići svijest o malignim bolestima, promicati načine njihove prevencije, dijagnosticiranja i liječenja te napokon popraviti kvalitetu života oboljelih.
Tema Svjetskog dana borbe protiv raka 2014. godine je:
„Raskrinkati mitove"
Poruka se usredotočila na četiri mita:
Mit 1 - Ne trebamo govoriti o raku
Mit 2 - Ne postoje simptomi raka
Mit 3 - Ne postoji ništa što bih mogao učiniti u svezi
raka
Mit 4 - Nemam pravo na liječenje raka
Mit 1 - Ne trebamo govoriti o raku
Istina: Razboljeti se od raka može biti teško rješivi problem - ipak, suočavanje s bolešću može poboljšati rezultate na razini pojedinca, zajednice i politike.
Osim što postoje globalni ciljevi zagovaranja - svaka zajednica i pojedinac može dati doprinos u borbi protiv raka kako bi se prijevremene smrti od raka smanjile za 25 posto do 2025. godine.
Ako netko koga poznajete ima rak – govorite o raku, a ponašajte se jednako i ako Vi imate rak – govorite o raku. Za većinu ljudi dijagnoza raka je tabu jer mijenja život, izaziva šok, strah, ljutnju, tugu i osamljenost. Negativna javna percepcija raka produbljuje strah i dezinformacije što otežava podizanje svijesti o prevenciji raka i važnosti ranog otkrivanja raka. Neophodno je suprotstaviti se raznim tabuima, osporavati stigmatizaciju i diskriminacije. Čak i unutar zajednica koje se bave rakom, razina znanja i spremnost na razgovor nije zadovoljavajuća. Postoje tabui i stid obzirom na neke vrste raka (prostate, testisa i debelog crijeva) pa treba upoznavati ljude s ranim simptomima. Ljudi koji skrbe i njeguju oboljele od raka dobivaju malo informacija i društvene potpore, a kao posljedica toga mnogi od njih doživljavaju emocionalni stres. Pružanje prave podrške, kako za njegovatelje tako i za osobe koje žive s rakom, može pomoći i poboljšati kvalitetu života.
Grupe za podršku mogu pružiti poticajno okruženje za bolesnike s rakom, za njihove supružnike, prijatelje i članove obitelji. U grupi se mogu steći znanja (razmjena informacija o liječenju karcinoma, o nuspojavama lijekova…), bolesnici tamo izražavaju osjećaje, smanjuju tjeskobu i strah. Razboljeti se od raka financijski je teret kako za bolesnike tako i za njihove skrbnike i zato treba potpora. Vrlo je važna potpora na radnom mjestu - podržavajući pristup smanjuje tjeskobu, povećava povjerenje i unapređuje učenje potrebnih vještina i prilagodbe u oboljelih. U težim socijalnim prilikama, troškovi raka mogu biti katastrofalni za obitelji. Ne treba zanemariti ni pitanja slike tijela oboljelih od raka što može imati značajan utjecaj na partnerske odnose i samopouzdanje. Za zdravlje zajednice moraju se rješavati pitanja i problemi koji utječu na tjelesno i mentalno zdravlje njezinih članova, voditi brigu za dobrobit preživjelih od raka, njihovih skrbnika.
"Zbog nedostatka znanja, ljudi kada čuju riječ 'rak' prestraše se, neki skrivaju tu činjenicu, a neki koriste razne alternativne terapije dok ne postane prekasno za liječenje".
Mit 2 - Ne postoje znakovi ili simptomi raka
Istina: Svjesnost je prvi korak u ranom otkrivanju i poboljšanju ishoda bolesti. Za mnoge vrste raka postoje znakovi upozorenja - rani simptomi i nesporne su prednosti ranog otkrivanja.
Istina je da rani znakovi nisu prisutni za sve vrste raka, ali jesu (u raku dojke, grlića maternice, kože, debelog crijeva) pa su koristi ranog otkrivanja neosporne.
Dok rak jajnika i gušterače rijetko pokazuju znakove ranog upozorenja, istraživači raka diljem svijeta traže inovativne načine kako poboljšati rano otkrivanje i razvoj novih testova za rano otkrivanje. Rak se liječi bolje u ranoj fazi od onoga otkrivenog u uznapredovaloj fazi. Opremanje primarne zdravstvene zaštite s odgovarajućim znanjima i alatima poboljšava dijagnostiku i osigurava pravodobnu specijalističku medicinsku skrb. Prepoznavanje ranih simptoma u nekih vrsta raka je posebno važno u uvjetima slabih materijalnih resursa. Strategije koje podižu svijest o raku i važnosti preventivnih pregleda, odgovarajuće brige kada se pojave simptomi, zajedno s intervencijama za ranu dijagnostiku imaju najveće šanse za poboljšanje ishoda raka. Važno je u društvu postići što veću jednakost u ranom otkrivanju raka i u skrbi za bolesne.
U siromašnijim sredinama mnogi se karcinomi dijagnosticiraju u kasnoj fazi zbog nedostatka ulaganja. Nedostatak investicija i programa za otkrivanje raka, osobito na razini primarne zdravstvene zaštite, ograničene svijesti o vrijednosti rane dijagnoze, širenje mitova i zabluda o dijagnozi raka i liječenja, kao i stigmatizacije, spolne i društvene nejednakosti - može dovesti pojedince da traže alternativnu skrb umjesto standardnog liječenja.
Mit 3 - Ne postoji ništa što bih mogao učiniti u vezi raka
Istina: Mnogo toga se može učiniti na razini pojedinca, zajednice i politike s pravim strategijama. Trećina najčešćih vrsta raka može se spriječiti pa treba promicati zdrav način života. Preventivni zdravstveni programi koji potiču sposobnost pojedinaca da usvoje zdrav stil života dovode do promjene ponašanja što može pomoći u prevenciji raka.
Globalne, regionalne i nacionalne zdravstvene politike i programi kojima se promiče zdrav način života neophodni su za smanjenje raka uzrokovanog čimbenicima kao što su štetna uporaba alkohola, nezdrava prehrana i nedostatna tjelesna aktivnost. Upotreba duhana je najčešći čimbenik rizika povezan sa 71 posto smrti od raka pluća i pripisuje mu se najmanje 22 posto svih smrti od raka. Nastave li se sadašnji trendovi uporabe duhana procjenjuje se da će on ubiti milijardu ljudi u 21. stoljeću.
Alkohol je poznati čimbenik rizika za razvoj nekih vrsta raka (usne šupljine, ždrijela, grkljana, jednjaka, debelog crijeva, dojke, jetre). Prekomjerna tjelesna težina s pretilošću u porastu je diljem svijeta, a povezana je s povećanim rizikom od raka crijeva, dojke, maternice, gušterače, jednjaka, bubrega i žučnog mjehura. Rast stope pretilosti, posebno u mladih, dovesti će do povećanja stope raka, osim ako se ne poboljša prehrana i poveća tjelesna aktivnost. Prema procjeni Svjetske zdravstvene organizacije 177.000 smrtnih slučajeva raka svake godine odnose na profesionalnu izloženost karcinogenima. Izloženost UV svjetlu je glavni uzrok raka kože. U zemljama u razvoju do 23 posto raka kao što su rak jetre, grlića maternice i želuca povezani su s infekcijama (virus hepatitisa B, humani papiloma virusi, te bakterija Helicobacterpylori) iako postoje učinkovita cjepiva protiv hepatitisa B što može reducirati rak jetre, cijepljenje protiv HPV uz programe organiziranog probira može reducirati rak grlića maternice, a standardno liječenje do eliminacije Helikobaktera. Neke se prerane smrti od raka mogu spriječiti utjecajem politike u sektorima izvan zdravstva, ali iste politike mogu i ojačati zdravstvene sustave i povećati njihovu sposobnost odgovora na izazove.
Mit 4 - Nemam pravo na liječenje raka
Istina: Pravo na liječenje raka pitanje je socijalne pravde. Svi ljudi imaju pravo na pristup dokazanim i učinkovitim terapijama i tretmanu raka.
Svakako ne treba zanemariti postojanje razlika u rezultatima liječenja raka između gospodarski razvijenih i nerazvijenih zemalja u svijetu. Oboljeli od raka u siromašnom okruženju umiru bespotrebno zbog nedostatka svijesti, nepostojanja kvalitete zdravstvene usluge i loših gospodarskih prilika.
Preko 85 posto žena koje godišnje umiru od raka vrata maternice od ukupno 275.000 žena su iz zemalja u razvoju, a više od 70 posto slučajeva raka u dječjoj dobi od 160.000 novodijagnosticiranih godišnje u svijetu nema pristup učinkovitom tretmanu. Rezultat navedenog je neprihvatljivo niska stopa preživljavanja od približno 10 posto u nekim zemljama slabog gospodarskog razvoja u odnosu na 90 posto u razvijenim zemljama. Siromašne i ranjive populacije ne mogu priuštiti skupe lijekove i tretmane protiv malignih bolesti koji često guraju obitelj oboljelog u daljnje siromaštvo.
Rak nije samo zdravstveno pitanje - on ima široke socijalne i ekonomske implikacije. Rak ima implikacije na pitanje ljudskih prava. Kod ove bolesti - nejednakosti se produbljuju - društveni i okolišni čimbenici i dvostruki teret bolesti. Najveći neprihvatljivi jaz u skrbi bolesnika s rakom je nedostatak adekvatne palijativne skrbi i terapije za ublažavanje boli.
Prema Općoj deklaraciji o ljudskim pravima: "Uživanje najvećeg mogućeg standarda zdravlja jedno je od temeljnih prava svakog ljudskog bića".
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije opća pokrivenost (dostupnost) je znak predanosti politike da se poboljša dobrobit svih njezinih građana da se smanje socijalne nejednakosti u ishodima raka.
Cilj javnozdravstvenih programa ranog otkrivanja raka je što većem broju građana sačuvati i unaprijediti zdravlje. Promicanjem zdravih stilova života i usvajanjem zdravih životnih navika (zdrave prehrane koja ne podržava pretilost, primjerene tjelesne aktivnosti i slično može se izbjeći od 30 do 40 posto malignih oboljenja.
Napokon potrebno je aktivno brinuti se o svojem zdravlju, izabrati zdravi stil života, pratiti sve promjene, poznavati rizike za određene karcinome i raditi preventivne preglede.
Programe probira kao metodu ranog otkrivanja raka moguće je provoditi za rak dojke i vrata maternice u žena te rak debelog crijeva u oba spola. U Hrvatskoj se provode sva tri programa na nacionalnoj razini.
Primjenjuje se pregled Papatestom za otkrivanje raka vrata maternice, visokokvalitetna mamografija za rak dojke, atest na skriveno krvarenje u stolici za otkrivanje raka debelog crijeva iza kojeg slijedi kolonoskopija za osobe s pozitivnim testom. Svaki program ima krajnji cilj - smanjenje smrtnosti te poboljšanje kvalitete života oboljelih. Zato se mora osigurati kvalitetna skrb i liječenje novootkrivenih bolesnika. U provođenju nacionalnih programa prevencije raka dojke, debelog crijeva i grlića maternice obiteljski doktori i patronažna služba trebali bi imati aktivniju ulogu.
Nacionalni program ranog otkrivanja raka dojke
Prema podacima Registra za rak Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u Hrvatskoj i u svim njezinim županijama rak dojke najčešće je sijel raka u žena. Godine 2010. zabilježene su 2492 novooboljele žene u Hrvatskoj, što je u odnosu na 1968. godinu povećanje od 2,5 puta. Rak dojke je i vodeći uzrok smrti zbog raka u žena, od kojeg je 2010. godine umrlo 983 žene. Broj oboljelih i umrlih žena od raka dojke raste s dobi, tj. značajnije nakon 45. godine života. Program provode: Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Županijski zavodi za javno zdravstvo, radiološke jedinice, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, liječnici obiteljske medicine i patronažna služba. Ciljna skupina su žene u dobi 50-69 godina kojih u Hrvatskoj ima oko 680.000, a interval probira je svake dvije godine (godišnji obuhvat pozivanja oko 340.000 žena). Metoda probira je visokokvalitetna mamografija koja ima svoju vrijednost i nezamjenjivost u otkrivanju karcinoma, ali se njom (mamografijom) ne može prikazati 15 do 20 posto karcinoma dojki, posebice ukoliko se radi o dojkama s gustom žljezdanom strukturom.
Nacionalni program ranog otkrivanja raka dojke započeo je u Brodsko-posavskoj županiji 2006. godine u dvije mamografske jedinice (Slavonski Brod i Nova Gradiška). U prvom ciklusu pozvano je 26434 žene, a odazvalo se 12417 (46,9 posto). Otkriven je 71 karcinom dojke. U drugom ciklusu pozvano je 24922 žena, a odazvalo se 11144 (44,7 posto). Otkrivena su 44 karcinoma dojke. U trećem ciklusu pozvano je 15408 žena, a odazvalo se 6912 (44,8 posto).Otkriveno je 16 karcinoma dojke.
Nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva
Kako u svijetu tako se i u Hrvatskoj bilježi porast incidencije i mortaliteta od raka debelog crijeva, a čemu je više uzroka (bolja dijagnostika i registriranje oboljelih, promjene u prehrani s aditivima, s hormonima, s reziduama lijekova, prekomjerna tjelesna masa s pretilošću itd.) Smatra se da će u razvijenim zemljama od raka debelog crijeva tijekom života oboljeti približno 4,6 posto muškaraca i 3,2 posto žena. Ukoliko se rak debelog crijeva otkrije u ranoj fazi, prognoza je povoljna i petogodišnje preživljenje dostigne 97 posto bolesnika. Uvođenje testa na skriveno (golim okom nevidljivo, okultno) krvarenje u stolici svake dvije godine tijekom 13-15 godina dovodi do smanjenja smrtnosti od kolorektalnog karcinoma za 15 do 18 posto prema velikim europskim istraživanjima.
Rak debelog crijeva je u Hrvatskoj na drugome mjestu po incidenciji. Probir za rak debelog crijeva pridonosi pravovremenom otkrivanju te većem preživljenju i boljoj kvaliteti života bolesnika. U provedbu programa uključena je mreža zavoda za javno zdravstvo, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, bolnice, klinike, poliklinike te timovi primarne zdravstvene zaštite.
Prvi ciklus je trajao od 2008. do 2012., a drugi ciklus 2013. godine u reorganiziranom obliku. Ciljna skupina programa probira su sve žene i muškarci u dobi 50 do 74 godine (oko 1.400.000 osoba). Jedan ciklus pozivanja traje dvije do tri godine, kao test u probiru se koristi test na skriveno krvarenje u stolici, a za osobe koje su na testu pozitivne i kolonoskopija.
Ciljevi programa su otkriti rak u početnom stadiju, otkriti i ukloniti polipe debelog crijeva, te ojačati mrežu kolonoskopskih jedinica, smanjiti mortalitet raka debelog crijeva za 15 posto 10 do 13 godina nakon početka provođenja programa.
Nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva u Brodsko-posavskoj županiji: od siječnja 2008. godine - prvi je ciklus trajao do kraja 2012. godine. Pozvano je ukupno 49.855 osoba, a odazvalo se 10.168 (20,4 posto). Otkriveno je ukupno 28 karcinoma debelog crijeva. Drugi ciklus je započeo u listopadu 2013. godine pozvano je 16.752 osobe. Do trenutka ovog pisanja nije pristigla potvrda o novootkrivenim karcinomima debelog crijeva iz drugog ciklusa.
Nacionalni program ranog otkrivanja raka vrata maternice
U Europi godišnje od raka vrata maternice obolijeva oko 61.000, a umire oko 28.000 žena. Najviša incidencija raka vrata maternice je u Jugoistočnoj Europi, a u Hrvatskoj se ovaj rak nalazi na devetome mjestu ljestvice incidencije, te na osmome mjestu ljestvice smrtnosti od rakau žena. Prema posljednjim podacima Registra za rak HZJZ, u Hrvatskoj su zabilježene 323 novooboljele žene u 2010. godini, a umrle su 132 žene. Najveća stopa incidencije raka vrata maternice u Hrvatskoj je u dobi od 40 do 59 godina i 85+, 2/3 novooboljelih žena mlađe je od 60 godina. Nacionalni program ranog otkrivanja raka vrata maternice počeo je u studenom 2012. godine. Ciljevi su rano otkrivanje raka vrata maternice, smanjenje rizika njegova nastanka, održavanje zdravlja i poboljšanje kvalitete života žena. U ostvarenje ciljeva potrebno je uključiti čitavu zajednicu i sve mjerodavne institucije. Ciljna skupina su sve žene u RH (osigurane i neosigurane) u dobi 25 do 64 godine (oko 1,200.000 žena) Interval probira je svake tri godine s godišnjim obuhvatom od 400.000 žena. Program provode Hrvatski zavod za javno zdravstvo, mreža županijskih zavoda za javno zdravstvo, ginekolozi u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, citološki laboratoriji, liječnici opće/obiteljske medicine, patronažna služba i Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje.
U razvijenim zemljama Europske unije incidencija je pet oboljelih žena na njih 100.000, a u istočnoeuropskim državama stopa prelazi 20. U Hrvatskoj stopa pobola od ove vrste raka iznosi 14,5 tj. svakoga dana od raka vrata maternice oboli jedna žena, a umre ih između 100 i 150 godišnje. Podaci govore da samo 15 posto žena redovito obavlja preglede papa-testom svake treće godine.
Nacionalni program ranog otkrivanja raka vrata maternice na području naše županije
Tijekom 2012. godine poslano je 3.250 poziva ženama, a 2013. godine još 9.758 poziva ženama određenih godišta, koje imaju odabranog ginekologa i nisu bile na Papa testu unazad tri godine. Odazvalo se 840 žena (8 posto), a do trenutka ovog pisanja nije otkriven ni jedan rak vrata maternice ovim programom.
Kako poboljšati odaziv na nacionalne programe ranog otkrivanja raka?
Cilj svake javnozdravstvene kampanje jest doći do što većeg broja građana i potaknuti ih da se odazovu na pregled kada dobiju poziv za neki od tri preventivna nacionalna programa. Popraviti obuhvat može se poboljšanjem dostupnosti pojedinih identificiranih skupina (npr. u udaljenim ruralnim područjima). Za postizanje učinka programa cilj je popraviti odaziv - za rak dojke zadovoljavajući je odaziv 70 posto, debelog crijeva 45 posto te za rak vrata maternice 85 posto ciljnih grupa.
Zaključno: Još se puno treba poraditi na obuhvatu. Liječnici obiteljske medicine moraju
imati značajniju ulogu u motiviranju građana za sudjelovanje u preventivnim
pregledima kao i patronažna služba. Očekuje se kako će informatičko povezivanje
u sustavu omogućiti praćenje skrininga kao i daljnje terapijske procedure. Nositelj promotivnih aktivnosti je
HZJZ u suradnji sa županijskim ZJZ, a uz nezatvoreni katalog partnera koji
sudjeluju u promotivnim aktivnostima lokalno.
Troškove promotivnih aktivnosti treba
financirati iz posebnih fondova za preventivne aktivnosti (koje treba
uspostaviti).
Za ocjenu provedbe programa, uz povjerenstva MZ i nacionalne
koordinatore potrebno je oformiti stručne radne skupine od županijskih
koordinatora te određenog broja kliničara. Uz evaluaciju i intenziviranje
kampanje treba se posvetiti i traženju prikladnih intervencija radi podizanja
odaziva; analizirati razloge neodaziva, prilagoditi pristup pojedinim detektiranim
skupinama, omogućiti nesmetani pristup daljnjim dijagnostičkim i terapijskim
medicinskim postupcima kod pozitivnih po skriningu i slično.
Napokon, prema dr
Andriji Štamparu pitanje zdravlja nije samo pitanje humaniteta nego
prvorazredno gospodarsko pitanje koje obvezuje Vlade zemalja svijeta.
Izvori i literatura:
- http://www.plivamed.net/aktualno/clanak/8199/Nacionalni-program-ranog-otkrivanja-raka-u-Hrvatskoj.html#16608
- http://www.worldcancerday.org/cancer-myths
- Podaci Službe za epidemiologiju i javno zdravstvo Zavoda za javno zdravstvo Brodsko-posavske županije
Autorica: Doc.dr.sc. Marica Miletić-Medved, dr.med, spec.epidemiolog (Zavod za javno zdravstvo Brodsko-posavske županije, Služba za epidemiologiju i javno zdravstvo)
- Najnoviji
- Najstariji
-
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama plusportal.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama plusportal.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona. -