Ilustracija(Foto: Ž.G./SBplus)Osim promjena u pristupu učenju kao i sadržaja kojeg učenici moraju usvojiti, novine su i 'međupredmeti', poput Poduzetništva, Održivog razvoja te Osobnog i socijalnog razvoja koje će nastavnici morati implementirati u postojeće nastavne predmete.
SLAVONSKI BROD - U utorak, 22. siječnja, u Narodnim su novinama
objavljene odluke o donošenju 24 kurikuluma, a većina od preostalih trinaest trebala
bi biti objavljena sljedeći tjedan.
Tim su objavama pokriveni strani jezici - engleski,
francuski, njemački, talijanski, latinski i grčki za osnovne škole i gimnazije,
likovna i glazbena kultura za osnovne škole te likovna i glazbena umjetnost za
gimnazije, tehnička kultura, priroda te priroda i društvo, biologija,
geografija, matematika za sve razine obrazovanje te sociologija, filozofija,
politika i gospodarstvo, logika i psihologija za gimnazije.
Svi kurikulumi moraju biti napravljeni prema principu „manje bubetanja činjenica, a puno više kritičkog razmišljanja i rada na problemima".
Osim toga, objavljene su i odluke o donošenju pet
međupredmetnih kurikuluma za osnovne i srednje škole naziva: Uporaba
informacijske i komunikacijske tehnologije, Poduzetništvo, Učiti kako učiti,
Održivi razvoj te Osobni i socijalni razvoj.
Potonji se, primjerice, objašnjava bitnim „za stjecanje
znanja, vještina i stavova nužnih za razumijevanje sebe i vlastitih
emocionalnih stanja, razumijevanje drugih, uspostavljanje i održavanje bliskih
odnosa, postavljanje i ostvarivanje ciljeva, rješavanje problema i donošenje
odluka".
Kurikulum nije donesen za povijest, zbog čega se nakladnici
boje kako neće imati vremena za pripremu i tiskanje novih udžbenika, no
ministrica Blaženka Divjak još uvijek nije prihvatila materijale radne skupine
za taj predmet jer je sadržaj koji su predložili njezini članovi, još opširniji nego prethodni.
To ni u kojem slučaju nije opcija jer je već ranije najavljeno kako svi kurikulumi moraju biti
napravljeni tako da poštuju princip „manje bubetanja činjenica, a puno više
kritičkog razmišljanja i rada na problemima".
Tako primjerice u kurikulumu za Prirodu i društvo, za prva
četiri razreda osnovne škole, stoji kako je „učenike potrebno postupno uvoditi
u istraživačke aktivnosti, razvijati temeljne istraživačke vještine, poticati
razvoj istraživačkih kompetencija integrirano, istraživačkim projektima, ali
uvijek aktivnostima i sadržajima primjerenima njihovim mogućnostima i
interesima".
Učeći nastavni predmet Geografiju, učenik će spoznati
važnost identiteta u globaliziranom društvu te djelovati na očuvanju i
promicanju lokalnoga, regionalnog i nacionalnog identiteta, uz poštovanje
različitosti. Osim toga, navode, kako će se učenici koristiti geografskom
pismenošću, logičkim mišljenjem, jezično-komunikacijskim i socijalnim
vještinama za kritičko promišljanje o prostornim problemima radi pronalaženja
kreativnih i inovativnih rješenja u svakodnevnome životu i za cjeloživotno
učenje, samostalno i u skupini planirati i provesti istraživanje, uključujući
terenski rad, radi otkrivanja novih spoznaja o geografskome prostoru.
Građanski odgoj i Tjelesna i zdravstvena kultura također su
još uvijek bez kurikuluma, ali kako za te predmete udžbenici nisu potrebni,
pritisak je, jasno, manji.
Prvi je to put da gore navedene međupredmetne teme ulaze u
hrvatsko obrazovanje, a osnovna će zadaća nastavnika biti njihovo povezivanje
odnosno integracija u postojeće predmete.
Tekstove svih odluka o kurikulumima objavljenima u Narodnim
novinama, moguće je pronaći OVDJE.