Za Hrvatsku to konkretno znači da će moći proizvesti 750 milijuna kilograma mlijeka godišnje. I to kroz dvije podkvote: ono mlijeko koje se proizvodi za predaju mljekarama i ono za izravnu prodaju.
Iako puni naziv, sustav ograničavanja u mliječnom sektoru, mnogima nosi nedoumice pa čak i strahovanja, razloga za to, čini se, nema. Naime, riječ je u uobičajenoj tržišnoj mjeri koju je Hrvatska preuzela prilikom pregovaračkog procesa, a koju provode sve zemlje članice Europske unije.
Za cilj ima uspostavu ravnoteže na tržištu mlijeka odnosno uklanjanje nesrazmjera između proizvodnje i potreba. Time se ujedno osigurava stabilna cijena i redovan otkup.
Za Hrvatsku to konkretno znači da će moći proizvesti 750 milijuna kilograma mlijeka godišnje. I to kroz dvije podkvote: ono mlijeko koje se proizvodi za predaju mljekarama i ono za izravnu prodaju.
Da domaći mljekari ne trebaju strahovati, u Hrvatskoj poljoprivrednoj agenciji, argumentiraju činjenicom da je ta kvota za 90 milijuna kilograma veća od trenutne proizvodnje u Hrvatskoj.
Do same provedbe nije ostalo još puno vremena pa su u tijeku adiministrativne pripreme. Za takozvanu "Kvotu A" odnosno mljekare koji mlijeko predaju otkupljivačima, što je i najveći dio nacionalne kvote, sve je gotovo spremno i ne moraju podnositi nikakav poseban zahtjev.
Za "Kvotu B", odnosno one mljekare koji sami prodaju svoje mlijeko ili mliječne proizvode - do 29. veljače moraju podnijeti zahtjev za dodjelu kvote. To mogu učiniti u uredima Hrvatske poljoprivredne agencije kako bi im onda do 01. travnja Agencija za plaćanje dodijelila kvotu.