2394
Prikaza
1
Komentar
SLAVONSKI BROD - Dugo toplo ljeto, bez kiše, pogodovalo je grožđu koje je ove godine nešto uranilo no puno je sladora zbog čega vinogradari mogu biti zadovoljni, a vjeruju i kako će vino biti vrhunske kvalitete. Posebno su zadovoljni mali proizvođači vina za vlastite potrebe. Ostali međutim, koji grožđe prodaju većim vinarima, zabrinuti su zbog niskih cijena vinskih bobica. Među njima su Dragica i Damir Vučković iz Oriovca koji su prije sedam godina odlučili iskoristiti poziv i poticaj iz resornog ministarstva. Podigli su tri hektara novog nasada vinograda i, mada s kreditnim opterećenjem, s puno entuzijazma krenuli u poljoprivredno poduzetništvo.
"Ne znam kako ćemo izać na zelenu granu, svake godine tonemo sve dublje, kuća nam je pod hipotekom, a mi nismo prodali ni prošlogodišnje vino niti smo naplatili grožđe prodano prije dvije godiune. Situacija je teža nego smo u snu mogli zamisliti", revoltirana je Dragica. Računica je, kad se kretalo u biznis, kaže, bila sasvim drugačija. "Cijene koje su ovdje formirane ispod su svih očekivanja vinogradara. Cijena graševine (koju su pobrali) pala je na tri kune u odnosu na duplo veću cijenu od prije pet godina, a cabernet je oko 4 kune. To je ispod svih razina" razočarani su Vučkovići.
No najpoznatiji vinar brodskog kraja, iz Brodskog Stupnika, Davor Zdjelarević, koji osim uroda s vlastitih vinograda otkupljuje i grožđe od kooperanata, rješenje vidi u nužnosti prilagodbe europskom tržištu. "Promjene se događaju i mi pod ovim prilagođavanjem europskom tržištu pritisnuti smo da cijene svedemo u okvire onoga što se događa u okruženju".
Najveći vinogradar staropetrovoselskog područja Alojz Dubiel misli pak kako cijena grožđa nije povoljna u odnosu na cijene repromaterijala i rizike koji postoje u vinogradarstvu. Ali ponuda grožđa je veća od potražnje i logično je da to utječe na cijenu, kaže vinogradar koji zbog toga 95 posto grožđa, sa svojih 18 hektara vinograda, pretvara u vino, a samo pet posto proda. I vrsna vinarka Đurđica Jurković je postupila slično. Ona smatra kako u vinogradarstvu kao i u ostalim poljoprivrednim granama "najteže opstaju mali, posebno oni koji nisu proizvodnju podigli do razine finalizacije". Zato se odlučila da sa tri hektara vinograda koje je podigla. Grožđe sama prerađuje pa uz sve poteškoće oko plasmana kaže uspijeva "preživjeti" na sve zahtjevnijem vinskom tržištu.
Nismo slušali Španjolce (mislim na našu vlast), kada su nam govorili prije par godina da ne srljamo prema EU bez razlađene nacionalne gospodarske politike što želimo, što možemo, što su nam ciljevi... Ovakvih primjera ima na stotine kao gospodarstvo Vučkovića,... Prikaži sve, gdje su nas "navukli" s potoprama kapitalnim,povoljnim kreditima da investiramo u "sadnju zbog kvota EU". Bila je dobra cijena grožđa prije 5-6 god. i po tim cijenama gospodarstva bi opstajala, čak što više, napredovala. Međutim hiperprodukciju nije pratilo tržište potreba za tom robo i automatski su cijene pale, što mislim da je to politika "velikih igrača EU". Ljudi polako ne mogu plaćati kredite i daju u bescjenje mukotrpne plodove svoga rada. Naći će se neki"Hans" koji će otkupiti naše vinograde i imat će kvalitetne vinograde za male "pare" i uz to katastarski očišćeno 1/1 jer nas EU stišće da riješimo zemljišne knjige... E EU kolonijalizatoru jedan, ekonomski...Lp