Pod naslovom "Osvrt na proteklih četvrt stoljeća gospodarstva" - "Mnogi potonuli, rijetki o(p)stali", direktor, urednik i novinari Posavske Hrvatske: Branko Penić, Marin Kovačević, Marija Ravlić, Dunja Vanić i Marija Kovačević, 11. travnja 2014., objavili su pažnje vrijedan članak, kojeg SBplus, uz njihovo dopuštenje i uredničku prilagodbu mediju, u cijelosti prenosi.
Svakom je građaninu bitno da s vremena na vrijeme dobije informaciju što smo i kako radili u godinama koje su iza nas i da kroz takvo saznanje promatra sebe i svoj doprinos ali i doprinos onih koji nas vode i koliko je tko odgovoran za stanje u kojem se nalazimo.
Uvijek u takvim prilikama postoji izražen interes o stupnju razvijenosti općine, grada i županije, strukturi njenoga gospodarstva i stanovništva, veličini njenih materijalnih, kulturnih i drugih dobara. Davne 1985. godine, tadašnja Općina Slavonski Brod donijela je dokument "Razvojni pravci i razvojna politika općine do kraja stoljeća", kojim putem i uz koje strukturne i kvalitativne promjene do 2000. godine. Tada smo još imali viziju, kao i 1992. godine kada je pripremljena gospodarska mapa sa svim gospodarskim subjektima koji su trebali predstavljati potencijal lokalne sredine.
Inventura potonuća domaćeg gospodarstva u vrijeme kad su mu kapetani bili liječnici – impresivna je.
Danas, više od 20 godina od njezinog predstavljanja, u vrijeme kada nam baš ne ide dobro, usporedna analiza gospodarstva 1992. - 2014. godine treba poslužiti sagledavanju gdje smo bili jučer, gdje smo danas te imamo li budućnost? Ono što smo imali i što smo bili još 1992. godine trebao bi biti poticaj, ali i realna snaga u svladavanju nastalih teškoća. Znaju li to oni koji nas vode na svim razinama?
No, okrenimo se svojoj najužoj sredini i pročitajmo dio teksta kojeg je slavonskobrodski publicistStribor Uzelac Schwendemann na tu temu napisao u "Entropiji Broda":
Padom bosanske Posavine stoljetna granica na Drini preselila se na Savu. I to je ono što je uništavalo Brod. On propada kad god je južna savska granica tvrda. Ima još nešto. Grad kojeg dvadeset godina, kao gradonačelnici, vode liječnici – mora početi propadati. Jer liječnička gradonačelnička kompetencija je raskošna. Dokaz? Neka sva četvorica koje je Brod od devedesetih godina prošlog stoljeća istrpio pokažu i dokažu u što su ulupali pet milijardi kuna ( 670 milijuna eura) koliko danas realno vrijede dvadesetak proračuna s kojima su raspolagali.
Nemajući viziju kako je realna privreda, posebno industrija, jedini temelj kvalitetnog življenja zajednice, liječnici su nestručno administrirali, upravljali kako su znali i s ponosom su zazivali stranu trgovinu i bankarstvo, trabunjali o turizmu i uslugama, a kriminalnu propast brodske realne privrede i industrije držali uspješnim izvršavanjem pretvorbenih naloga vladajućih.
Gradonačelnici su popločavali, asfaltirali, širili vodovod i kanalizaciju, sadili cvijeće, organizirali sajmove i vatromete, ali vrlo pažljivo i smišljeno trošili brodske proračune. Ne na potrebe Brođana, nego na osiguravanje biračkih glasova i potpore za što duže jahanje gradonačelničke fotelje. Inventura potonuća domaćeg gospodarstva u vrijeme kad su mu kapetani bili liječnici – impresivna je.
Rapidan pad broja zaposlenih
Prema podacima objavljenim 1992. godine na području tadašnje Općine Slavonski Brod živjelo je 113.550 stanovnika od kojih je 32.200 njih bilo, kako se to tada govorilo, u radnom odnosu. U gospodarstvu je radilo, danas se čini nevjerojatno, čak 28.100 radnika!
Dvadesetak godina kasnije, na području cijele Brodsko-posavske županije kod pravnih je osoba ukupno 24.848 zaposlenih. Od tog broja, u 1.209 tvrtki, odnosno u sektoru gospodarstva, samo je 13.771 zaposleni i to na broj stanovnika koji je za trećinu veći budući da obuhvaća cijelu županiju.
Zdravstvena zaštita prije 20 godina i danas
Zdravstvo na području tadašnje Skupštine općine Slavonski Brod bilo je organizirano u tri samostalne zdravstvene organizacije od kojih je najznačajniji bio Medicinski centar s ukupno 1.500 zaposlenih i 765 bolesničkih kreveta. Na području cijele Općine radilo je 235 liječnika.
Danas je zdravstvo na području Brodsko-posavske županije organizirano u četiri samostalne cjeline od kojih je najveća Opća bolnica "Dr. Josip Benčević". Bez nedavno pripojene Opće bolnice Nova Gradiška, u njoj je 511 kreveta, 1.148 djelatnika od toga 835 zdravstvenih među kojima je i 219 liječnika. U Zavodu za hitnu medicinu ukupno je 95 zaposlenih, od toga čak 90 zdravstvenih djelatnika od kojih je 20 liječnika. U Domu zdravlja Slavonski Brod ukupno je zaposleno 185 djelatnika, od toga 133 zdravstvene struke među kojima je 48 liječnika. Na području slavonskobrodskog dijela županije u privatnoj praksi radi još 60 liječnika i 41 stomatolog, odnosno specijalista iz područja dentalne medicine. U Zavodu za javno zdravstvo ukupno je 66 djelatnika, od toga je 49 zdravstvenog osoblja među kojima je 17 liječnika. U svakom slučaju, broj liječnika po glavi stanovnika u odnosu na onaj prije 20 godina, veći je, a veći je i u apsolutno izraženim brojkama što je jedna od rijetkih svijetlih točaka u ovim usporednim podacima.
Tvrtke - nekad i sad
Đuro Đaković djeluje od 1921. godine
Kao Složena organizacija udruženog rada (SOUR) 31. prosinca 1989. imao je 15.814 zaposlenih od čega 13.626 u Slavonskom Brodu. Godinu dana kasnije, 16. veljače
1990. imao je 11.327 zaposlenih.
Đuro Đaković Holding, 31. prosinca 2013. zapošljavao je 1.067, a pPrivatne tvrtke (metalske
struke) unutar područja Đure Đakovića zapošljavale su 2.911 radnika. Ukupno, dakle, 'unutar žice' ĐĐ radilo je 3.978 ljudi.
Đuru Đakovića, kao nekadašnjeg metalskog giganta, svakako treba promatrati s posebnom pozornošću. Nekadašnji SOUR imao je gotovo 16 tisuća zaposlenih, od kojih je više od 13 tisuća radilo u Slavonskom Brodu. Od siječnja 1991. godine nastaje ĐĐ Holding, slijede privatizacije, stečajevi, likvidacije... da bi danas unutar kruga ostalo raditi, u branši metala, nešto manje od četiri tisuće radnika. U sklopu Holdinga je, uz istoimenu menadžersko-upravljačku tvrtku, još sedam društava (Specijalna vozila, Inženjering, Strojna obrada, Proizvodnja opreme, Elektromont, Energetika i infrastruktura te Slobodna zona).
Ime Đure Đakovića u svom nazivu zadržala je i većina privatiziranih poduzeća od kojih je najveća Bilfinger ĐĐ Montaža s 1.266 zaposlenih, slijedi ĐĐ Termoenergetska postrojenja s 819, ĐĐ Alatnica sa 115, ĐĐ Zavarene posude sa 65, ĐĐ Aparati s 39, dok je na temeljima nekadašnje ljevaonice francuski vlasnik pokrenuo tvrtku Saint Jean Industries, s današnja 224 radnika.
Iza nekadašnjeg velikana Đure Đakovića ostalo je i nekoliko malih poduzeća, poput Montaže-Izolaka (55 radnika), Montaže-Dizalica (36), Tradea (29) itd.
Unutar poslovnog područja Đure Đakovića danas uspješno rade i tvrtke iz potpuno drugih branši, poput proizvodnje namještaja, građevine, trgovine... a svoje mjesto pod suncem tu su pronašle i svečane dvorane, carinska ispostava, medijske kuće, tiskara, neke službe MUP-a...
Agrokombinat Jasinje djeluje od 1962. godine
Poduzeće u društvenom
vlasništvu 1992. godine imalo je 1.500 zaposlenih
Danas je u stečaju i bez
zaposlenih, a stečajni upravitelj je slavonskobrodski odvjetnik Mato Šimunovićkoji je najavio okončanje stečajnog postupka u roku od dva mjeseca.
Djelatnost nekadašnjeg giganta među hrvatskim poljoprivrednim kombinatima obuhvaćala je sve što se moglo nazvati poljoprivrednom proizvodnjom u najširem smislu, ali i s njom povezane grane: ratarstvo (proizvodnja merkantilne pšenice, ječma, kukuruza, uljane repice, suncokreta, soje, šećerne repe, kukuruza kokičara, enotera, sjemenske pšenice, sjemena lucerke i trave), stočarstvo (tov junadi, tov svinja, ovčarstvo), ribnjačarstvo (proizvodnja šarana, soma, amura, tolstolobika), voćarstvo (proizvodnja jabuka i krušaka), vinogradarstvo i proizvodnju vina, mlinarstvo i pekarstvo, trgovina na veliko i malo, ugostiteljstvo, lovni turizam, servisiranje motornih vozila. Sredinom 90-ih godina pod izlikom privatizacije krenulo je bezobzirno i sveobuhvatno uništavanje jednog od nauzornijih agrokompleksa ne samo u Hrvatskoj nego i u cijeloj bivšoj državi. Od farmi, ribnajka, ratarskih površina, voćnjaka, vinograda, vinarije, pekare... danas nema gotovo više ništa, a u funkciji su ostale tek mrvice nekadašnjeg ponosa slavonskobrodske poljoprivrede, a propada i nekada velebna poslovna zgrada. Jedino što je ostalo u funkciji je silos na Bjelišu koji je privatiziran.
Oriolik djeluje od 1959. godine
Proizvodnja i promet
namještaja i poliuretanskih masa Oriovac, 1992. godine imao je 1.290 zaposlenih danas ih je 240.
Djelatnost: Proizvodnja tapaciranog namještaja i opremanje objekata s tvornicom za proizvodnju poliuretanske meke pjene "Oriofleks”, proizvodnja predizoliranih cijevi i fazonskih elemenata za toplodalekovode, izolacijskih cijevi za centralna grijanja.
Godine 2001. završena je privatizacija tvrtke te je "Oriolik” d. d. u potpunom privatnom vlasništvu.
Slavonija drvna industrija djeluje od 1890. godine.
Do 1992. godine bilo je 1.000 zaposlenih, a danas ih je 350.
Djelatnost: pilanska prerada drveta, proizvodnja parketa, rezanog i ljuštenog furnira, otpresaka i ploča, impregnacija, proizvodnja namještaja
Tvrtka je aktivna, a zadržala je sve djelatnosti.
Brodvin djeluje od 1946. godine
Ugostiteljsko, turističko i
trgovačko poduzeće, koje je pružalo ugostiteljske usluge i smještaj (pansioni u hotelima, motelima, restoranima i ugostiteljskim radnjama, turističkim naseljima s cjelogodišnjim poslovanjem) 1992. godine imalo je 350 zaposlenih, a prije dvije godine zaključen je stečaj i likvidirana tvrtka.
Slavonijatrans djeluje od 1948. godine
Javno poduzeće 1992. godine imalo je 340 zaposlenih, a likvidirano je 2012.
godine
Djelatnost: prijevoz putnika u gradskom i prigradskom prometu, promet roba i usluga u gradskom i prigradskom prometu, usluge prijevoza putnika i roba u međunarodnom prometu, izvoz-uvoz, turizam.
Veterinarska stanica djeluje od 1949. godine
Javno poduzeće koje je 1992. godine imalo 600 zaposlenih, a likvidirano je 2007.
godine.
Djelatnost: peradarstvo (uzgoj i proizvodnja rasplodnih nesilica, jednodnevnih pilića, utovljenih pilića, konzumnih jaja), govedarstvo (tov teladi i junadi te proizvodnja sjemena za umjetni uzgoj), svinjogojstvo (proizvodnja suprasnih nazimica, prasadi za tov, sjemena za umjetni uzgoj, tov svinja), mesna industrija - izvozna klaonica peradi (proizvodnja mesa peradi, mesno-koštanog brašna i tehničke masti), veterinarska medicina (preventiva bolesti, liječenje stoke, inspekcija, stočarsko-poljoprivredna ljekarna). Još jedna od tvrtki koje su bile ponos slavonskobrodskog gospodarstva s najsuvremenijom klaonicom peradi velikih kapaciteta, sa širokorazvijenom kooperantskom mrežom te s inozemnim tržištem koje je kupovalo sve što se u njenim pogonima preradilo. Od sredine 90-ih godina odvajao se i rasprodavao dio po dio, da bi kao subjekt nestala 2007. godine.
MIB - Modna industrija Brod djeluje od 1949. godine
Tvrtka je 1992. godine imala 150 zaposlenih, a nakon stečaja likvidirana je 2009. godine
Djelatnost: proizvodnja modne konfekcije, raznih tekstilnih proizvoda, te prodaja kroz vlastitu trgovinsku mrežu prodavaonica konfekcije
Chromos - Svjetlost djeluje od 1956. godine
Do 1992. godine tvrtka je imala 100 zaposlenih, a danas ih je 98.
Tvornica boja i lakova, Lužani - Chromos Svjetlost d.o.o. proizvodi boje i lakove za zaštitu drva i metala, fasadu, impregnacije, žbuke, lazure, temeljne boje za beton, zaštitu zidova.
Staklo djeluje od 1954. godine
Staklarsko poduzeće koje je 1992. godine imalo 104 zaposlena, a 2003. godine tvrtka je likvidirana.
Djelatnost: Staklarske i staklobrusačke usluge, proizvodnja izo-stakla i predmeta od stakla, ugradnja stakla po objektima, trgovina na veliko staklom, keramikom i kristalom, izrada reklama, trgovina na veliko i malo staklenom galanterijom i proizvodima od stakla.
Projektbiro djeluje od 1949. godine
Poduzeće za projektiranje i
konzalting 1992. godine imalo je 65 zaposlenih, a likvidirano je 2012.
godine.
Djelatnost: Inženjerski poslovi u građevinarstvu, projektiranje građevinskih objekata, izrada građevinsko-tehnička dokumentacije za sve vrste projekata, prostorno i urbanističko planiranje i projektiranje, nadzor nad gradnjom objekata, izgradnja i adaptacija objekata za tržište, procjene objekata
Domin djeluje od 1981. godine
Poduzeće
za izradu kemijskih proizvoda, Podcrkavlje, 1992. godine imalo je 200 zaposlenih, a već 15 godina nalazi se u stečaju.
Djelatnost: Proizvodnja i prodaja mineralnih dodataka stočnoj hrani, punila za razne namjene u industriji (proizvodnje boja, papira i sl.), sredstava za kalcizaciju poljoprivrednog zemljišta.
PAN Tvornica kartonske ambalaže, Donji Andrijevci djeluje od 1989. godine
Godine 1992. imala je 90, a 2012. oko 300 zaposlenih. Trenutno tvrtka održava 'hladni pogon' i djeluje povremeno s tek nekolicinom zaposlenih.
Djelatnost: Proizvodnja kartonske ambalaže svih vrsta. Sjedište tvrtke premješteno je u Zagreb
Velepromet djeluje od 1945. godine
Godine 1992. tvrtka je imala 230 zaposlenih. Trenutno se nalazi u stečaju i
likvidaciji, nema zaposlenih, a banka prodaje imovinu.
Djelatnost: Trgovina na veliko i malo svih vrsta tekstilnih proizvoda, svih vrsta namještaja, bijele tehnike, kućanskih aparata, audio i video tehnike, svih vrsta kozmetike i parfumerskih proizvoda.
TOB, Trgovačko poduzeće
"Brod" djeluje od 1975. godine
Zaposlenih 1992. bilo je 850, a tvrtka je likvidirana 2001. godine.
Djelatnost: Trgovina na veliko i malo, s vlastitom mrežom prodavaonica ma malo (žitarice i mlinski proizvodi, mlijeko i mliječni proizvodi, povrće, voće i prerađevine, meso, perad, riba, tekstil i konfekcija, kovinska i elektrotehnička roba, građevni i instalacijski materijal, namještaj, obuća, koža, guma i plastika, keramika, staklo i porculan, te druga trgovina mješovitom robom), vanjskotrgovinska djelatnost i skladište. Uz Velepromet, ovaj nekadašnji ponos Slavonskog Broda s velikim i moderno opremljenim skladištem te velikim brojem suvremenih samoposluga u svim dijelovima nekadašnje Općine Slavonski Brod ugašen je 2001. godine. Trgovine su rasprodane i nekoliko puta mijenjale vlasnike, a skladište prazno i dobrim dijelom devastirano.
Sitolor djeluje od 1989. godine
Poduzeće za proizvodnju
kemijskih proizvoda i antikorozivnu zaštitu konstrukcija 1992. godine imala je 21 zaposlenog.
Danas postoje dvije tvrtke.
Sitolor d. o. o. je građevinska tvrtka i zapošljava 70 radnika.
Tvrtka Sitolor-Medius
egzistira od 1995., a korijene vuče iz zanatske radnje za proizvodnju grafičkih
boja (boje i pomoćni materijali za sitotisak). Zapošljavaju 30 djelatnika.
Tigar djeluje od 1935. godine
Poduzeće za proizvodnju i
promet četkarskih i drvotokarskih proizvoda 1992. godine imalo je 40 zaposlenih, a likvidiran je 2012.
godine.
Djelatnost: proizvodnja i prodaja četki za široku potrošnju (za odjeću i obuću, pranje automobila, ribalice, sobne metle), četke za ličenje, kistovi za ličenje, industrijske četke (po narudžbi), tokatenje elemenata po narudžbi.
Plamen djeluje od 1946. godine
Grafičko poduzeće koje je 1992. godine imalo 80 zaposlenih, a 2009. je likvidirano.
Djelatnost: Tiskanje knjiga, novina, časopisa, tiskanica, obrazaca, muzikalija i drugih publikacija, izrada gumenih štambilja, knjigoveške i tiskarske usluge, izrada tiskanih kuverata, tiskanog uredskog pribora, i tiskanih korica s mehanizmom, prerada papira i izrada papirne i druge ambalaže, prodaja svojih proizvoda u vlastitoj trgovinskoj mreži
Robno transportni centar
Brod (RTC "Brod") djeluje od 1974. godine
Zaposlenih 1992. godine bilo je 50, a danas ih je 5.
Djelatnost: Pristanišne i pretovarne usluge, javna skladišta, transport i špedicija. usluge robnih terminala i trgovina. Od 2010. godine vlasnici RTC-a su Agencija za integralni transport d.o.o i HŽ Cargo d.o.o., direktor JE kapetan duge plovidbe Josip Dušak, a djelatnost je obavljanje riječnog prijevoza i prekrcaj tereta.
Montel djeluje od: 1991. godine
Poduzeće za inženjering i
montažu d.o.o. 1992. godine je imala 95 zaposlenih, a sad se nalazi u stečaju.
Djelatnost: montaža, remont i održavanje strojarskog dijela energetskih objekata i ostalih industrijskih objekata s područja rafinerija nafte, petrokemije, metalurgije, brodogradnje, protupožarna zaštita industrijskih i javnih objekata
Venator djeluje od 1973. godine
Lovno proizvodno poduzeće koje je 1992. godine imalo 25 zaposlenih, a likvidirano je 2003.
godine.
Djelatnost: Proizvodnja i promet lovnog i sportskog streljiva, glinenih golubova, ostalog lovačkog i streljačkog pribora, materijala i opreme, uzgoj i zaštita divljači u otvorenim i zatvorenim lovištima, organiziranje i obavljanje lovnog turizma.
DP "Pionir" djeluje od 1984. godine
Tvornica kožne galanterije u kojoj je 1992. godine bilo 150 zaposlenih, a u međuvremenu je likvidirana.
Djelatnost: proizvodnja kožne galanterije i modnih proizvoda od kože
Jedinstvo djeluje od 1936. godine
Zanatsko-proizvodno-prometna
zadruga na veliko i malo koja je 1992. godine imala 45 zaposlenih, a likvidirana je 2009.
godine.
Djelatnost: nabava i prodaja repromaterijala za potrebe svojih članova i ostalih građana, organizacija proizvodnje (kooperacija) sa svojim članovima i prodaja njihovih usluga za potrebe trećih osoba.
Mika Babić djeluje od 1975. godine
Poduzeće za proizvodnju i
promet građevinskih materijala 1992. godine imalo je 70 zaposlenih, a u međuvremenu je likvidirana.
Djelatnost: proizvodi opeku, stropne uloške, stropne gredice
Sadašnji status: Ciglana Brod, d. d. za proizvodnju i promet građevinskog materijala, potom Gramat d.o.o. za promet drvom, građevinskim materijalom i sanitarnom opremom.
Tvornica
i hladnjača Voće - expot-import djeluje od 1974. godine
Poduzeće
za proizvodnju, prerada i skladištenje dubokosmrznutih proizvoda, 1991. godine imala je 245 zaposlenih, a danas ih je 50 (u sezoni još 200).
Djelatnost: proizvodnja, prerada i skladištenje voća i povrća
Nakon što je, poslije privatizacije, bila potpuno zapuštena i napuštena, Hladnjaču je kupila tvrtka Hlad, investirala velika sredstva u nove linije i danas uspješno posluje.
GIK
Brod
Poduzeće
za projektiranje, proizvodnju, visoko i niskogradnju, završne radove, trgovinu
transport, trgovinu i inženjering, 1991.
godine imao je 1.000 zaposlenih.
Tvrtka
je podijeljena u društvena poduzeća koja su privatizirana i nestala, a jedno
od njih, koje se najduže održalo, jeste Novogradnja koja je danas u stečaju.
TiM Petrol djeluje od 1990. godine
Poduzeće za trgovinu na
veliko i malo nafte i naftnih derivata, koje je 1992. godine zapošljavalo 10 radnika, 2012. likvidirano je.
Djelatnost: trgovina na veliko i malo nafte i naftnih derivata u zemlji i inozemstvu, turistička i ugostiteljska djelatnost, transportne usluge, uvoz-izvoz.
- Najnoviji
- Najstariji
-
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama plusportal.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama plusportal.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona. -
leone03.05.2014. u 14:31
@Kahfrate, hvala na pojašnjenju. ali gdje su imena? mislim da se ona znaju. u čemu je problem objaviti ih, navesti konkretna imena? zašto su ljudi tako da ne kažem pičkasti i pričaju krišom o tim likovima, kao da se nečeg... Prikaži sve stide ili boje? pa nismo baš u 90ima da će letjeti glave ako se napišu imena. ili se varam? hoću 5 najvažnijih imena. znam da je iza njih stajao hdz, pa mislim ko bi drugi.
-
Kahfrate03.05.2014. u 00:42
leone@ ... da bila su to društvena poduzeća, narod je bio vlasnik istih, a privatizacija je počela dok su mnogi Hrvati s puškom u ruci branili domovinu od srpske agresije...Odabrani su dobivali kredite od banaka. Oni, koji su tada davali... Prikaži sve kredite i oni, koji su dobivali kredite znali su da se ti krediti neće vratiit, ali lopovi su išli dalje s privatizacijom. Banke su propale, a narod je sanirao te banke koje su, ubrzo, prodane "strancima".... Narod nije postao dioničar u tim bankama, iako su njihovim novcem one sanirane... U vrijeme krize u Americi, privatne banke su sanirane iz budžeta američkih građana, a građani su postali dioničari u tim bankama...U bivšoj brodskoj općini je bilo puno društvenih firmi, ali vladajući HDZ nije prstom mrdnuo da se zaustavi pljačka i nakaradna privatizacija. Politika je sve kontrolirala....Čija je to bila politika? ZNA SE! I sada na kraju, jedini koji je pokušao tome stati na kraj, u domeni grada, je bio Duspara. Negativne priče o njemu plasiraju isti oni koji su krčmili dok se krčmiti moglo, a sada se koriste sistemom: Drž ' te lopova! Dakako, gradonačelnici u pretvorbi gore navedenih firmi nisu učestvovali...Stoga, ponovo dajte svoj glas onima koji su vas obesparili!!!
-
leone01.05.2014. u 00:02
zašto nisu u članku naveli imena ljudi koji su odgovorni za devastaciju tih poduzeća? da li je ikad itko od njh odgovarao za išta od toga?? ma ovo je tema koja zahtijeva malo dublju analizu. trebalo je tu utvrditi tko... Prikaži sve je šta činio, kada, kako, s kim i s čijim blagoslovom. neka i ta imena uđu u povijest grada i u neke buduće monografije, pored onih brodskih zaslužnika. a o duspari sam čuo toliko loših priča da, ako ih je samo pola točno, dovoljno je da se makne ili da ga neko makne. ali kad vidim tko mu je najozbiljniji konkurent, a to je netko iz hdz-a, padne mi mrak na oči i ipak se predomislim jer od te stranke u ovoj zemlji ne postoji veće političko zlo. glas dakako uvijek dajem bašiću. možda jednom upali.
-
Kahfrate30.04.2014. u 17:51
Bravo Bašiću, ali samo za upornost...sve ostalo ti ne ide na ruku!! Pa, svaki stanovnik grada Broda bi dobio toliko glasova koliko ih ti dobiješ na izborima...znaš ono, zakon velikih brojki? Kada bi uložio i milijun kuna, broj glasova za... Prikaži sve tebe bi bio isti... Daj, okani se toga i odrasti!!!
Prikaži sve komentare
-