Sve do ove godine Hrvatska i Slovenija bile su jedine postsocijalističke države s prosječnom bruto plaćom većom od tisuću eura, no posljednjih pet mjeseci pridružile su im se Češka, Poljska i Slovačka. Te tri zemlje sada imaju prosječnu bruto plaću nešto višu od tisuću eura, kao i Hrvatska, tako da ubuduće hrvatski radnici neće bježati samo na zapad već i prema istoku, piše Večernji list.
Sličan skok istočni su susjedi ostvarili i s minimalnim plaćama koje su nakon 2008. godine u Mađarskoj, Bugarskoj i Poljskoj udvostručene dok su u baltičkim zemljama porasle za oko 70 posto. Hrvatska je tada minimalac povisila za samo 14 posto, s 380 na 433 eura. Slovenski minimalac ove godine iznosi 805 eura, poljski 453 eura, mađarski 412 eura, češki 407 eura, a estonski 470 eura.
Sindikati su pojačali pritisak na Vladu i poslodavce da prate poteze drugih zemalja i minimalac povise barem na 45 posto hrvatske prosječne plaće, odnosno sa sadašnjih 3276 na 3620 kuna bruto. Kad se od tog iznosa oduzme 20 posto mirovinskih doprinosa (724 kune), na račune građana s minimalnom plaćom sjedalo bi 2896 kuna - 275 kuna više nego sada.
Ministar rada Marko Pavić trebao bi donijeti konačnu odluku do kraja ovog mjeseca, to više što mu za vratom puše i oporbeni SDP koji traži da se minimalac povisi na 60 posto prosječne plaće, što bi bilo gotovo 4800 kuna bruto. Upravo je tih 60 posto poželjna granica koju su postavili europski sindikati koji također pritišću svoje vlade da u zakone ugrade odredbu da nitko ne bi smio zarađivati ispod 60 posto medijalne (srednje) ili 60 posto prosječne plaće.
Procjenjuje se da minimalnu plaću prima 30 do 50 tisuća hrvatskih radnika, a Mladen Novosel, predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske, ističe da neto plaću manju od 3500 kuna prima oko 250 tisuća radnika.
- Teško je to nazvati pregovorima. Naš je zahtjev bio da se zakon promijeni kako bi se jasno utvrdilo što je minimalna plaća. U minimum se često uključuju dodatci poput rada vikendom, blagdanima, praznicima, prekovremenog rada i slično, a mi bismo htjeli da se ti dodatci isplate povrh minimalca.- objašnjava Novosel.
Nataša Novaković, direktorica za radne odnose i ljudske potencijale Hrvatske udruge poslodavaca, daje i drugu stranu priče te upozorava kako se poslodavcima u posljednje vrijeme povećalo nekoliko varijabli koje bitno utječu na trošak njihova poslovanja, a ovo će biti dodatni udar.
- Uz ove namete i dalje se nisu smanjila fiskalna i parafiskalna davanja na koja smo upozoravali prošlih godina. Svako rasterećenje gospodarstva otvorilo bi prostor i za povećanje plaća, a to bi se posebno osjetilo u industrijama kao što su drvna i tekstilna - navodi Novaković.- Najnoviji
- Najstariji
-
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama plusportal.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama plusportal.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona. -